Vinopedia - riznica znanja o lozi i vinu

zone proizvodnje u RH

Izvor: Vinopedia
Skoči na: orijentacija, traži

Svojevrsnom obliku regionalizacije vinogradarstva na području EU prilagodilo se i naše zakonodavstvo, pa je ono Pravilnikom o vinogradarskim područjima, (NN 159/04.) uz ustroj na regije, podregije i vinogorja, a sukladno Listi zemljopisnih oznaka (NN br. 6/04.) i na položaje, razvrstano još i u 4 zone (B, C1, C2 i C3).
Zona B obuhvaća pet podregija zapadnog dijela regije Kontinentalna Hrvatska i to su Moslavina, Prigorje-Bilogora, Plešivica, Pokuplje i Zagorje-Međimurje.
Zona C1 obuhvaća dvije podregije i to su Slavonija i Podunavlje.
U zonu C2 uvrštene su podregije Istra, Hrvatsko primorje i Dalmatinska zagora.
Ostale dvije podregije i to Sjeverna Dalmacija i Srednja i južna Dalmacija uvrštene su u zonu C3.
Mnogi uvjeti koje moraju ispunjavati proizvodi od grožđa i vina (kao primjerice najviši dopušteni urod grožđa po ha i najniži sadržaj stvarnog alkohola) propisani su posebno za svaku zonu i kvalitetnu kategoriju. Najmanja količina suhog ekstrakta i pepela utvrđena je za sve zone jednako, a razlike se odnose jedino na boju (bijela, ružice i crna odnosno crvena vina) i kvalitetnu kategoriju (stolno vino bez i stolno vino s oznakom kontroliranog zemljopisnog podrijetla, kvalitetno vino s oznakom kontroliranog podrijetla i vrhunska vina s k.z.p.).
Gornja dopuštena količina uroda (dt/ha) za pojedinu kvalitetnu kategoriju i zonu vinogradarske proizvodnje, a u skladu Pravilnika o proizvodnji vina (NN 2/05.) vidljiva je iz tablice:

Gornja dopuštena količina uroda/ha po zonama
zona stolna vina s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom kvalitetna vina s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom vrhunska vina s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom
B 12.000 11.000 10.000
C1 13.000 12.000 11.000
C2 13.000 12.000 11.000
C3 14.000 3.000 12.000

U skladu istog Pravilnika o proizvodnji vina (NN 2/05.) prirodni sadržaj šećera u grožđu iz kojeg će se proizvesti vino mora biti toliki da nakon što alkoholno prevrije osigura nastanak najmanje slijedeće količine etanola

Prirodna volumna alkoholna jakost stolnih, kvalitetnih i vrhunskih vina, po zonama ne može biti manja od:
zona stolna vina i stolna vina s oznakom kontroliranog podrijetla kvalitetna vina s oznakom kontroliranog podrijetla vrhunska vina s oznakom kontroliranog podrijetla
B 6,5 8,5 10,0
C1 7,5 9,0 10,5
C2 8,5 9,5 11,0
C3 9,0 10,0 11,5

Ako je prirodni sadržaj šećera u grožđu u pojedinoj zoni i za određenu kvalitetnu kategoriju niži od naprijed označenog, sukladno članku 29 Zakona o vinu (NN 96/03.) Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo može dopustiti proizvođaču da, na osnovi provedene analize, masulju, moštu ili mladom vinu u vrenju doda šećer ili koncentrirani mošt, radi povećanja sadržaja alkohola u vinu, ako je zbog loših vremenskih prilika sadržaj grožđanog šećera u masulju ili moštu manji od prosječnog sadržaja za tu sortu i to područje. Uvjete i način pod kojima je naprijed navedenim proizvodima dopušteno dodavati šećer ili koncentrirani mošt Pravilnikom (NN 2/2005.) je propisao ministar poljoprivrede i šumarstva, te vodnog gospodarstva.
Vidi: zone prema A. J. Winkleru.

Osobni alati