Vinopedia - riznica znanja o lozi i vinu

susac bijeli

Izvor: Vinopedia
Skoči na: orijentacija, traži

Uz velik broj bijelih autohtonih i do sada (najpouzdanijim postupkom molekularno-genetičke analize) još ne provjerenih kultivara na otoku Susku, koji nose nazive belunić bijeli, sarica bijela, pleskunaca bijela i ranac, te onih koji se uzgajaju i u drugim vinogradarskim podrajonima Hrvatske (poput krizola, kuća, draganele, plemenke, garbića bijelog u Dalmaciji zvanog grbić bijeli, paćovina bijela u Istri zvana opaćevina i muškata), ili onih koji su introducirani iz nekih drugih vinogradarskih zemalja (poput kultivara kojeg na Susku nazivaju san pedro, što je (kako tvrdi ampelograf Jelaska, Marcel krivo izgovoreno ime sorte) pedro ximenez, odnosno zobatice boldun poznatije u svijetu kao afus-ali (u Italiji regina), postoji i sorta koju uravo opisujemo, a koja nosi ime otoka i zove se susac bijeli. Botanička obilježja (stable, pruća, lista, peteljke itd.) opisao je već spomenuti ampelograf M. Jelaska i uz ostalo utvrdio da je grozd srednji, a bobice okrugle s debelom i trpkom kožicom, ali sočnim mesom. U doba opisivanja ove i drugih sorata koje se uzgajaju na ovom otoku radi preradbe u vino (a to je bilo 1956/57.) u ukupnoj proizvodnji od oko 20.000 dt najviše su se proizvodile crne sorte (sušćan crni 50%, susac crni 10%, sve ostale crne sorte 8%), zatim crvene (trojišćina crvena 20%), dok je proizvodnja bijelih činila samo 10% (krizol 6, a susac bijeli oko (3%) i ostale vinske bijele tek oko 1%). Na zobaticu boldun od ukupne proizvodnje grožđa na otoku otpada oko 1,5%, a na ostale zobatice oko 0,5%.
Vidi: Hrvatsko primorje,maca, brk, prutić.

Osobni alati