Vinopedia - riznica znanja o lozi i vinu

regula roos

Izvor: Vinopedia
(Usporedba među inačicama)
Skoči na: orijentacija, traži
 
Redak 1: Redak 1:
postupak (regularisation, uređenje) dokazivanja umnožavanja vina po francuskom vinarskom stručnjaku Roosu. Iznalaženjem takva “uređenja” bavili su se mnogi (Gantier, Blarez, Halphen i dr.), ali ni jedno od predloženih nije u potpunosti pouzdano niti primjenjivo na sve kategorije i tipove vina.<br>R. r. se izračunava tako da se sadržaju alkohola u % vol. pribroji vrijednost nehlapivih kiselina u g/l (ali iskazano kao sumporna), a zatim se dobiveni zbroj podijeli s brojem koji se dobije kada se sadržaj alk. u g/l (20/20) podijeli sa sadržajem ekstrakta u g/l. Ako je rezultat takva računanja (za bijela vina) manji od vrijednosti 2,40 odnosno (za crna vina) od 3,20, s velikom se vjerojatnošću može sumnjati da je ispitivano vino razvodnjavano.<br>Najbolje će to pokazati sljedeći primjer.<br>Ako uzorak bijelog vina sadrži 12 % vol. alk. (što odgovara 94,7 g/l alk. kod 20/20), a nehlapive kiseline (ukupne kis. umanjene za hlapive) iskazane kao vinska 5 g/l (a to pomnoženo sa 0,653, kakav je odnos između vinske i sumporne kiseline odgovara sadržaju od 3,265 g/l iskazano kao sumporna), te ako mu je suhi ekstrakt 18 g/l, onda će (12 + 3,265 =) 15,265 podijeljeno s (94,7: 18 =) 5,26 biti 2,90. Taj broj, kojeg nazivamo r. r. kazuje da ispitivano vino nije razvodnjavano (jer u ovom primjeru r. r. nije manji od 2,40).<br>Za crno vino istog sastava, s puno vjerojatnosti se može sumnjati da je razvodnjavano (jer je r. r. ispod granične vrijednosti 3,20). Naime, kod crnog vina koje bi imalo isti sadržaj etanola kao u naprijed opisanom primjeru, sadržaj suhog ekstrakta bi u pravilu bio bogatiji (za oko 2 g/l) ili bi pak sadržaj nehlapivih kiselina bio viši (za oko 1,6 g/l).  
+
postupak (regularisation, uređenje) dokazivanja umnožavanja vina po francuskom vinarskom stručnjaku Roosu. Iznalaženjem takva “uređenja” bavili su se mnogi (Gantier, Blarez, Halphen i dr.), ali ni jedno od predloženih nije u potpunosti pouzdano niti primjenjivo na sve kategorije i tipove vina.<br>R. r. se izračunava tako da se sadržaju alkohola u % vol. pribroji vrijednost nehlapivih kiselina u g/l (ali iskazano kao sumporna), a zatim se dobiveni zbroj podijeli s brojem koji se dobije kada se sadržaj alk. u g/l (20/20) podijeli sa sadržajem ekstrakta u g/l. Ako je rezultat takva računanja (za bijela vina) manji od vrijednosti 2,40 odnosno (za crna vina) od 3,20, s velikom se vjerojatnošću može sumnjati da je ispitivano vino razvodnjavano.<br>Najbolje će to pokazati sljedeći primjer.<br>Ako uzorak bijelog vina sadrži 12 % vol. alk. (što odgovara 94,7 g/l alk. kod 20/20), a nehlapive kiseline (ukupne kis. umanjene za hlapive) iskazane kao vinska 5 g/l (a to pomnoženo sa 0,653, kakav je odnos između vinske i sumporne kiseline odgovara sadržaju od 3,265 g/l iskazano kao sumporna), te ako mu je suhi ekstrakt 18 g/l, onda će (12 + 3,265 =) 15,265 podijeljeno s (94,7: 18 =) 5,26 biti 2,90. Taj broj, kojeg nazivamo r. r. kazuje da ispitivano vino nije razvodnjavano (jer u ovom primjeru r. r. nije manji od 2,40).<br>Za crno vino istog sastava, s puno vjerojatnosti se može sumnjati da je razvodnjavano (jer je r. r. ispod granične vrijednosti 3,20).<br>Naime, kod crnog vina koje bi imalo isti sadržaj etanola kao u naprijed opisanom primjeru, sadržaj suhog ekstrakta bi u prirodnom, nerazvodnjenom vinu u pravilu bio bogatiji (i to za oko 2 g/l) ili bi pak sadržaj nehlapivih kiselina bio viši (za oko 1,6 g/l).  
 
<br>Vidi: [[etanol]], [[ukupna kiselost|ukupna kiselost mošta i vina]], [[suhi ekstrakt]], [[kemijski sastav vina]], [[zanimljiva preračunavanja]].
 
<br>Vidi: [[etanol]], [[ukupna kiselost|ukupna kiselost mošta i vina]], [[suhi ekstrakt]], [[kemijski sastav vina]], [[zanimljiva preračunavanja]].

Trenutačna izmjena od 15:50, 25. travnja 2012.

postupak (regularisation, uređenje) dokazivanja umnožavanja vina po francuskom vinarskom stručnjaku Roosu. Iznalaženjem takva “uređenja” bavili su se mnogi (Gantier, Blarez, Halphen i dr.), ali ni jedno od predloženih nije u potpunosti pouzdano niti primjenjivo na sve kategorije i tipove vina.
R. r. se izračunava tako da se sadržaju alkohola u % vol. pribroji vrijednost nehlapivih kiselina u g/l (ali iskazano kao sumporna), a zatim se dobiveni zbroj podijeli s brojem koji se dobije kada se sadržaj alk. u g/l (20/20) podijeli sa sadržajem ekstrakta u g/l. Ako je rezultat takva računanja (za bijela vina) manji od vrijednosti 2,40 odnosno (za crna vina) od 3,20, s velikom se vjerojatnošću može sumnjati da je ispitivano vino razvodnjavano.
Najbolje će to pokazati sljedeći primjer.
Ako uzorak bijelog vina sadrži 12 % vol. alk. (što odgovara 94,7 g/l alk. kod 20/20), a nehlapive kiseline (ukupne kis. umanjene za hlapive) iskazane kao vinska 5 g/l (a to pomnoženo sa 0,653, kakav je odnos između vinske i sumporne kiseline odgovara sadržaju od 3,265 g/l iskazano kao sumporna), te ako mu je suhi ekstrakt 18 g/l, onda će (12 + 3,265 =) 15,265 podijeljeno s (94,7: 18 =) 5,26 biti 2,90. Taj broj, kojeg nazivamo r. r. kazuje da ispitivano vino nije razvodnjavano (jer u ovom primjeru r. r. nije manji od 2,40).
Za crno vino istog sastava, s puno vjerojatnosti se može sumnjati da je razvodnjavano (jer je r. r. ispod granične vrijednosti 3,20).
Naime, kod crnog vina koje bi imalo isti sadržaj etanola kao u naprijed opisanom primjeru, sadržaj suhog ekstrakta bi u prirodnom, nerazvodnjenom vinu u pravilu bio bogatiji (i to za oko 2 g/l) ili bi pak sadržaj nehlapivih kiselina bio viši (za oko 1,6 g/l).
Vidi: etanol, ukupna kiselost mošta i vina, suhi ekstrakt, kemijski sastav vina, zanimljiva preračunavanja.

Osobni alati