Vinopedia - riznica znanja o lozi i vinu

razumna potrošnja vina prema SZO

Izvor: Vinopedia
Inačica od 11:25, 15. siječnja 2013. koju je unio/unijela Ivo (Razgovor | doprinosi)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Skoči na: orijentacija, traži

Od vremena prohibicije u SAD, pa do danas, iz godine u godinu sve se češće raspravlja o dobrim i lošim utjecajima potrošnje alkoholnih pića na ljudsko zdravlje i to na nacionalnim i internacionalnim znanstvenim simpozijima, obično pod naslovom „Vino i zdravlje“.
Kao što znamo, vino je alkoholno piće, a u tu skupinu spadaju i pivo i alkoholna pića koja se dobiju destilacijom. Brojne su studije (koje nastoje odgovoriti na rečeno pitanje u kojoj mjeri ta pića utječu na zdravlje ljudi) utvrdile da postoje značajne razlike prvenstveno ovisno od konzumirane količine etanola, ali i o vrsti tih alkoholnih pića.
Najčešći odgovor na to pitanje sukladan je zaključku najvećeg antičkog liječnika i utemeljitelja znanstvene medicine Hipokrata (460. – 377. prije naše ere) koji je još pred oko 2.450 godina tvrdio:

  • Vino čovjeku prija u zdravlju i bolesti, ako ga pije kulturno i u pravoj mjeri, te u skladu sa svojom konstitucijom.

i dalje

  • U liječenju je važno poduprijeti prirodne otporne snage organizma.

U suvremeno doba znanost snažno napreduje, pa su tako i brojne epidemiološke studije pokazale (na velikom broju ispitanika) da umjerena potrošnja etanola (a to prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji znači u količini od 10 do 20 g/dan) poglavito kada je konzumirana vinom, ne šteti zdravlju, već naprotiv „podupire prirodne otporne snage organizma“, što je između ostalog potvrđeno činjenicom da su kod osoba koje tako postupaju kardiovaskularne bolesti značajno manje (i to od 10 do 70%) u odnosu na osobe koje ili uopće ne konzumiraju alkoholna pića ili konzumiraju veće od navedene količine etanola.
Na negativne posljedice prekomjerne konzumacije u znatnoj mjeri utječe okolnost pije li se vino ili jako alkoholno piće (u koje se svrstavaju rakije, žestoka alkoholna pića i likeri).
Najmanji broj prvog infarkta miokarda i srčane kapi utvrđen je kod osoba koje su uz tzv. mediteransku prehranu konzumirale navedene umjerene količine etanola iz vina, dok su kod apstinenata i poglavito osoba koje su konzumirale veće od navedenih umjerenih i razumnih količina etanola, pojave KVB i druge štetne posljedice znatno veće.
Razlike su (iako ne drastične) utvrđene i ovisno od vrste vina, s tim da su povoljniji rezultati iskazani potrošnjom crnih (odnosno rujnih ili crvenih) vina.
Mediteranska prehrana temelji na potrošnji kruha, mahunarki, povrća, voća i (pretežno plave) ribe te maslinova ulja i (pretežno) crnog vina.
Vino sadrži najviše biološke vode (najčešće između 800 i 900 grama na litru), a zatim redom etanol (obično od 70 do 110 g/L), glicerol (između 4 i 10 g/L), organske i anorganske kiselina (čija je ukupna količina najčešće između 4 i 9 g/L), itd.
U prometu se jakost vina najčešće iskazuje sadržajem etanola u volumnim postocima, pa tako primjerice
vino jakosti 10,95% vol. sadrži 86,5 g/L etanola, a
vino sa 11,99% vol. 94,6 g/L. itd.
S obzirom da se potrošnja umjerene količine etanola iskazuje u gramima, a vino u prometu u volumnim postocima, lako je (na temelju specifične težine etanola, mjereno kod 15°C, kod koje se ono najčešće i pije i koja iznosi 0,796 g/ml), izračunati težinski sadržaj ispitivanog alkohola.
vina od 10 % vol. sadrže 79,6 g/L etanola
vina od 11 % vol. sadrže 87,5 g/L
vina od 12 % vol. sadrže 95,5 g/L
vina od 13 % vol. sadrže 103,5 g/L, a
vina od 14 % vol. sadrže 111,5 g/L
Svjetska zdravstvena organizacija (čiji je akronim SZO, a engl. naziv World Health Organization, koja je savjetodavni organ Ujedinjenih naroda osnovana 1948. godine, čiji je prvi predsjednik bio dr. Andrija Štampar) kao razumnu najveću dnevnu količinu etnola određuje
-za žene 16 grama, a
-za muškarce 24 grama etanola na dan.
Prema tome žene piju umjereno kad vina sa sadržajem etanola od

10%vol. 11%vol. 12%vol. 13%vol. 14%vol.
Piju u količini od
0,20 L/dan 0,18 L/dan 0,17 L/dan 0,15 L/dan 0,14 L/dan
a muškarci kad piju vina iste alkoholne jakosti u količini od
0,30 L/dan 0,27 L/dan 0,25 L/dan 0,23 L/dan 0,20 L/dan

Prema navedenom dnevna razumna potrošnja vina za punoljetne žene (ne i trudnice) kreće se između 0,15 i 0,20 L/dan, a za odrasle muškarce između 0,20 i 0,30 L/dan.
Vidi: alkoholizam, Fetal Alcohol Syndrom, francuski paradoks, proantocijanidoli, resveratrol, antialkoholičar, Alcoholic Anonymus, alkoltest.

Osobni alati