Vinopedia - riznica znanja o lozi i vinu

prutić

Izvor: Vinopedia
Skoči na: orijentacija, traži

je zacijelo stariji hrvatski naziv za reznicu rozgve koju suvremeni vinogradari češće nazivaju ključićem. Naziv prutić koristi se u čakavskom govoru, a na otoku Susku on označava rozgvu sa osam do deset pupova, kojom su se, prije pojave trsne uši, obnavljali – podizali (na tom otoku) vinogradi na vlastitom korijenu. Na otoku Susku, na kojem je tlo (za razliku od svih drugih tala na otocima u Jadranu i na susjednim kopnenim područjima) pretežno izgrađeno iz debelih naslaga praporasto ilovasto-pjeskovitih nanosa (na rudistnom vapnecu), čiji nastanak do danas nije objašnjen, glavna je poljoprivredna gospodarska kultura vinova loza, koja s obzirom na strukturu tla odoljeva napadu trsne uši. Zbog manjka vlage u tlu (jer glavnina kiše od oko 800 mm na godinu pade u zimskom razdoblju) i njenog zadržavanja u dubljim slojevima, novi su vinogradi u prošlosti isključivo (u novije doba znatno manje) podizani sadnjom dugih prutića (ključića), iz čijih se je 7-9 pupova u tlu razvilo vegetativno (adventivno ili bočno) korijenje, a iz pupa koji je ostavljen iznad razine tla (i koji je da bi se spriječilo isušivanje prekriven humkom pijeska) izraste ljetorast. S obzirom da za potpuni razvoj nadzemnog dijela biljke valja u slijedeće dvije godine taj ljetorast rezidbom vraćati na jedan do dva pupa, novo posađeni vinograd sa loznim cjepovima stiže ranije na rod i to je razlog (a ne zaštita od napada trsnog ušenca) što se novi vinogradi na otoku Susku sve češće podižu na američkoj podlozi. Takvi vinogradi prije stižu na rod, dok vinogradi podignuti na vlastitom korijenu kasnije rode, ali su dugovječni (što potvrđuju podaci o lozi na vlastitom korijenu na tom otoku, staroj i više od 150 godina).
Vidi: sušćan crni, susac crni, susac bijeli, trojišćina, boldun.

Osobni alati