Vinopedia - riznica znanja o lozi i vinu

plemenka

Izvor: Vinopedia
(Usporedba među inačicama)
Skoči na: orijentacija, traži
 
Redak 1: Redak 1:
[[Image:Plemenka.jpg|left|thumb|200px|plemenka crvena (GT)]]zajednički naziv za veći broj sorata, od kojih su kod nas i u svijetu najraširenije plemenka bijela i plemenka crvena, a znatno manje ostalih pet među kojima je najprepoznatljivija plemenka peršinasta, i to zato jer joj list, a ne okus i miris grožđa podsjeća na list te začinske vrtne biljke. U vinarskom svijetu poznatija pod francuskim imenom [[chasselas]] (čit. [[šasla]]), kako ju ponegdje i kod nas zovu. U pojedinim francuskim vinorodnim područjima ovaj kultivar ima i brojna druga imena (npr. bon blanc, fendant, mornen blanc i neka druga). U [[Njemačka|Njemačkoj]] i [[Austrija|Austriji]] uz Frauentraube, najčešće nosi ime [[gutedel|Gutedel]] (dobar i plemenit). U [[Slovenija|Sloveniji]] ju zovu [[žlahtnina]], a u [[Švicarska|Švicarskoj]], uz chasselas još i [[fendant]]. Prema dobi dozrijevanja plemenke bijele određuju se [[epoha|epohe zriobe]] za ostale sorte. Zbog rastresita grozda i skladna okusa cijeni se i kao [[zobatice|zobatica]]. Vino plemenke (najčešće u kategoriji stolno) zbog nižeg sadržaja [[etanol|etanola]] i [[ukupna kiselost|ukupnih kiselina]] preporuča se trošiti mlado. Rjeđe se iz grožđa ove sorte (primjerice u Švicarskoj npr.) proizvode kvalitetna pa i vrhunska vina. U Hrvatskoj je registriran samo jedan proizvođač, koji to vino označava kao stolno (i proizvodi iz većeg dijela grožđa plemenke bijele i manjeg dijela grožđa p. crvene) pod njihovim zajedničkim imenom (vinogorje Feričanci). U nekim krajevima Vojvodine plemenkom pogrešno nazivaju i [[plovdina|slankamenku]]. [[category: sorte vinove loze]]
+
[[Image:Plemenka.jpg|left|thumb|200px|plemenka crvena (GT)]]zajednički naziv za veći broj sorata, od kojih su kod nas i u svijetu najraširenije plemenka bijela i plemenka crvena, a znatno manje ostalih pet među kojima je najprepoznatljivija plemenka peršinasta, i to zato jer joj list, a ne okus i miris grožđa podsjeća na list te začinske vrtne biljke. U vinarskom svijetu poznatija pod francuskim imenom [[chasselas]] (čit. [[šasla]]), kako ju ponegdje i kod nas zovu. U pojedinim francuskim vinorodnim područjima ovaj kultivar ima i brojna druga imena (npr. bon blanc, fendant, mornen blanc i neka druga). U [[Njemačka|Njemačkoj]] i [[Austrija|Austriji]] uz Frauentraube, najčešće nosi ime [[gutedel|Gutedel]] (dobar i plemenit). U [[Slovenija|Sloveniji]] ju zovu [[žlahtnina]], a u [[Švicarska|Švicarskoj]], uz chasselas još i [[fendant]]. U Italiji ova se sorta uzgaja pretežno lao zobatica i uz naziv chasselase ponegdje osi i ime [[inestata]]. Prema dobi dozrijevanja plemenke bijele određuju se [[epoha|epohe zriobe]] za ostale sorte. Zbog rastresita grozda i skladna okusa cijeni se i kao [[zobatice|zobatica]]. Vino plemenke (najčešće u kategoriji stolno) zbog nižeg sadržaja [[etanol|etanola]] i [[ukupna kiselost|ukupnih kiselina]] preporuča se trošiti mlado. Rjeđe se iz grožđa ove sorte (primjerice u Švicarskoj npr.) proizvode kvalitetna pa i vrhunska vina. U Hrvatskoj je registriran samo jedan proizvođač, koji to vino označava kao stolno (i proizvodi iz većeg dijela grožđa plemenke bijele i manjeg dijela grožđa p. crvene) pod njihovim zajedničkim imenom (vinogorje Feričanci). U nekim krajevima Vojvodine plemenkom pogrešno nazivaju i [[plovdina|slankamenku]]. [[category: sorte vinove loze]]

Trenutačna izmjena od 21:53, 17. kolovoza 2012.

plemenka crvena (GT)
zajednički naziv za veći broj sorata, od kojih su kod nas i u svijetu najraširenije plemenka bijela i plemenka crvena, a znatno manje ostalih pet među kojima je najprepoznatljivija plemenka peršinasta, i to zato jer joj list, a ne okus i miris grožđa podsjeća na list te začinske vrtne biljke. U vinarskom svijetu poznatija pod francuskim imenom chasselas (čit. šasla), kako ju ponegdje i kod nas zovu. U pojedinim francuskim vinorodnim područjima ovaj kultivar ima i brojna druga imena (npr. bon blanc, fendant, mornen blanc i neka druga). U Njemačkoj i Austriji uz Frauentraube, najčešće nosi ime Gutedel (dobar i plemenit). U Sloveniji ju zovu žlahtnina, a u Švicarskoj, uz chasselas još i fendant. U Italiji ova se sorta uzgaja pretežno lao zobatica i uz naziv chasselase ponegdje osi i ime inestata. Prema dobi dozrijevanja plemenke bijele određuju se epohe zriobe za ostale sorte. Zbog rastresita grozda i skladna okusa cijeni se i kao zobatica. Vino plemenke (najčešće u kategoriji stolno) zbog nižeg sadržaja etanola i ukupnih kiselina preporuča se trošiti mlado. Rjeđe se iz grožđa ove sorte (primjerice u Švicarskoj npr.) proizvode kvalitetna pa i vrhunska vina. U Hrvatskoj je registriran samo jedan proizvođač, koji to vino označava kao stolno (i proizvodi iz većeg dijela grožđa plemenke bijele i manjeg dijela grožđa p. crvene) pod njihovim zajedničkim imenom (vinogorje Feričanci). U nekim krajevima Vojvodine plemenkom pogrešno nazivaju i slankamenku.
Osobni alati