Vinopedia - riznica znanja o lozi i vinu

organsko vinogradarstvo

Izvor: Vinopedia
(Usporedba među inačicama)
Skoči na: orijentacija, traži
 
Redak 1: Redak 1:
podrazumijeva takav način uzgoja v. l. i proizvodnje vina, te proizvoda od grožđa i vina u kojem je isključena bilo kakva uporaba sintetičkih sredstava u [[gnojidba vinove loze|gnojidbi]] tla, zaštiti loze i u vinifikaciji. Takav se pokret protivi i uzgoju genetski modificiranih organizama. Organsko se vinogradarstvo neznatno razlikuje od biodinamičkog koje, uz navedeno, temelji i na (holistici, ezoteričnom aspektu i antropozofskoj filozofiji) vjerujući da je svaki organizam samo dio cjeline (uključujući u to uz biljke, životinje još i sunčev sustav sa svojim lunarnim i kozmičnim ritmovima) što uzajamno usmjerava fizikalno kemijske procese u biću. Da bi se vina (i drugi proizvodi) mogli označavati kao „100% organski“ (u SAD), odnosno da bi stekli pravo na oznaku „Demeter“ (koju dodjeljuje međunarodna organizacija utemeljena 1928.), uz sve rečeno takva vina primjerice ne smiju sadržavati ni [[sumporasta kiselina|sumporastu kiselinu]] izuzev one koju u tijeku [[vinifikacija|vinifikacije]] stvara prirodna [[mikroflora vina]]. Zagovornici organskog često prelaze na biodinamičko vinogradarstvo. Prema dostupnom popisu najveći broj vinogradara koji se bave organskom ili pak biodinamičkom proizvodnjom grožđa i vina registriran je u [[Francuska|Francuskoj]] (među ostalima i Domaine Jacqueline André, proizvođač Châteauneuf-a) i u [[Italija|Italiji]] (među ostalima i Joško Gravner iz pokrajine Friuli Venezia Giulia koji svoja vina iz amfora nudi i na našem tržištu).
+
podrazumijeva takav način uzgoja v. l. i proizvodnje vina, te proizvoda od grožđa i vina u kojem je isključena bilo kakva uporaba sintetičkih sredstava u [[gnojidba vinove loze|gnojidbi]] tla, zaštiti loze i u [[vinifikacija|vinifikaciji]]. Takav se pokret protivi i uzgoju genetski modificiranih organizama. Organsko se vinogradarstvo neznatno razlikuje od [[biodinamički uzgoj grožđa|biodinamičkog]] koje, uz navedeno, temelji i na (holistici, ezoteričnom aspektu i antropozofskoj filozofiji) vjerujući da je svaki organizam samo dio cjeline (uključujući u to uz biljke, životinje još i sunčev sustav sa svojim lunarnim i kozmičnim ritmovima) što uzajamno usmjerava fizikalno kemijske procese u biću. Da bi se vina (i drugi proizvodi) mogli označavati kao „100% organski“ (u SAD), odnosno da bi stekli pravo na oznaku „Demeter“ (koju dodjeljuje međunarodna organizacija utemeljena 1928.), uz sve rečeno takva vina primjerice ne smiju sadržavati ni [[sumporasta kiselina|sumporastu kiselinu]] izuzev one koju u tijeku [[vinifikacija|vinifikacije]] stvara prirodna [[mikroflora vina]]. Zagovornici organskog često prelaze na biodinamičko vinogradarstvo. Prema dostupnom popisu najveći broj vinogradara koji se bave organskom ili pak biodinamičkom proizvodnjom grožđa i vina registriran je u [[Francuska|Francuskoj]] (među ostalima i Domaine Jacqueline André, proizvođač Châteauneuf-a) i u [[Italija|Italiji]] (među ostalima i Joško Gravner iz pokrajine Friuli Venezia Giulia koji svoja vina iz amfora nudi i na našem tržištu).

Trenutačna izmjena od 11:16, 24. kolovoza 2013.

podrazumijeva takav način uzgoja v. l. i proizvodnje vina, te proizvoda od grožđa i vina u kojem je isključena bilo kakva uporaba sintetičkih sredstava u gnojidbi tla, zaštiti loze i u vinifikaciji. Takav se pokret protivi i uzgoju genetski modificiranih organizama. Organsko se vinogradarstvo neznatno razlikuje od biodinamičkog koje, uz navedeno, temelji i na (holistici, ezoteričnom aspektu i antropozofskoj filozofiji) vjerujući da je svaki organizam samo dio cjeline (uključujući u to uz biljke, životinje još i sunčev sustav sa svojim lunarnim i kozmičnim ritmovima) što uzajamno usmjerava fizikalno kemijske procese u biću. Da bi se vina (i drugi proizvodi) mogli označavati kao „100% organski“ (u SAD), odnosno da bi stekli pravo na oznaku „Demeter“ (koju dodjeljuje međunarodna organizacija utemeljena 1928.), uz sve rečeno takva vina primjerice ne smiju sadržavati ni sumporastu kiselinu izuzev one koju u tijeku vinifikacije stvara prirodna mikroflora vina. Zagovornici organskog često prelaze na biodinamičko vinogradarstvo. Prema dostupnom popisu najveći broj vinogradara koji se bave organskom ili pak biodinamičkom proizvodnjom grožđa i vina registriran je u Francuskoj (među ostalima i Domaine Jacqueline André, proizvođač Châteauneuf-a) i u Italiji (među ostalima i Joško Gravner iz pokrajine Friuli Venezia Giulia koji svoja vina iz amfora nudi i na našem tržištu).

Osobni alati