Vinopedia - riznica znanja o lozi i vinu

opisivanje vina prema bistroći

Izvor: Vinopedia
Inačica od 10:18, 18. lipnja 2012. koju je unio/unijela Ivo (Razgovor | doprinosi)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Skoči na: orijentacija, traži

Lagana ili tanka: to su, u pravilu, suha, niskoalkoholna vina, s malo suha ekstrakta i razmjerno malom ukupnom kiselošću. Teška ili gusta su jako alkoholna, jako ekstraktna i jako obojena vina. To su najčešće crna ili desertna vina s južnih vinorodnih područja. Ako nisu desertna i iznimno kvalitetna, služe za rezanje odnosno sljubljivanje s drugim vinima kojima nedostaje neki od navedenih sastojaka (alkohol, boja i sl.). Sluzava ili tegljiva su bolesna vina koja se pri prelijevanju vuku, što ostavlja loš dojam, pa nisu za promet dok se odgovarajućim enotehničkim zahvatima (otvorenim pretokom, sumporenjem i dr.) ta pojava ne ukloni. Kada je riječ o tekućosti vina moramo spomenuti i pojam tzv. površinske napetosti i viskoznosti. I jedan i drugi čimbenik uvjetovani su prisutnošću pojedinih sastojaka u vinu, naročito etanola i drugih alkohola, ali i kiselina, eteričnih ulja, estera itd. Od veće ili manje površinske napetosti i viskoznosti ovisi odnos faza (krute, tekuće i plinovite) i posebno ono što okom zamjećujemo a to je oslobađanje plinova i drugih hlapljivih tvari iz vina. Podjela vina prema bistroći Kristalno bistra: njihov stupanj bistroće i prozirnost odlika je izvanredno odnjegovanih, pretežno bijelih vina. Bistra vina nemaju živost prvih, ali ipak pripadaju skupini dobro odnjegovanih vina. Magličasto vino jedva primjetljivo opalescira, kažemo da difuzno reflektira svijetlost.

Osobni alati