Vinopedia - riznica znanja o lozi i vinu

opisivanje boje bijelih vina

Izvor: Vinopedia
Inačica od 14:47, 17. lipnja 2012. koju je unio/unijela Ivo (Razgovor | doprinosi)
Skoči na: orijentacija, traži

Bijela svjetložuta ili slamnatožuta nazivaju se ona vina što su dobivena brzim odvajanjem soka (mošta) od pokožice bijelog grož|a (nerijetko i iz soka crnog grožđa koje nema bojila u soku, (poput pinota meunier-a - čit.: pino mönje ). Najčešće se kod izmuljanog grožđa odmah odvaja tekuća od krute faze, samo se iznimno kod aromatičnih (muškatnih i drugih sorata) odvaja obavlja nakon što odstoji 10 do 12 sati, pa se tek nakon toga otpočne sa cije|enjem i tije{tenjem, tj. odvajanjem teku}e od krute faze), a to se radi sa zadaćom kako bi u tom vremenu pektolitički enzimi obavili svoj posao. Oni će, naime, pomoći razgradbu pektina, onih sluzastih tvari u masulju, pa će odvajanje ciđa (mošta iz tijeska - preše) teći brže i bolje. Boja vina iz takva mošta slična je boji slame žitarica, dakle nije svjetložuta već slamnatožuta, a svojstvena je dobro odnjegovanim bijelim vinima.

Zelenkastožuta bijela vina u pravilu su vina sjevernih, kontinentalnih vinorodnih područja, no, ta se najcjenjenija boja bijelih vina može dobiti i prikladnim tehnološkim postupkom brze preradbe i hladne fermentacije, uz pravilno sulfitiranje.

Jantarna bijela vina dobiju se kada izmuljani masulj bijela grožđa ostane vrijati na kožici dan-dva. Takav se postupak provodi radi ekstrahiranja cijenjenih mirisnih tvari (npr. kod muškatnih sorata ili kod traminca), pa je jantarna boja takva vina prihvatljiva. Takvu boju, međutim, postižu i zelenkastožuta, odnosno slamnatožuta vina, ako više godina odstoje u boci ili ako zriju u drvenoj bačvi ili pak ako oksidiraju, što se (zbog promjene i okusa), već drži manom.

Zlatnožuta su najčešće dobro odnjegovana bijela vina juga (maraština, pošip...). Takva boja je i krajnja dopuštena nijansa boje bijelih vina. Sve tamnije nijanse, osim kod specijalnih desertnih vina, drže se posljedicom pogrešne proizvodnje ili slaba školovanja (čuvanja i njege). Neposredan uzrok tome je pojačana oksidacija, proces koji šteti boji, okusu i mirisu vina.

Tamnožuta bijela vina su jako alkoholna vina proizvedena iz grožđa (suvarak, prošek, xeres-jerez, tokai samorodni i dr.) ili vina što se proizvode uz dodatak ukuhanog mošta (tzv. pečena vina), pa se u razvrstavanju obično na odgovarajuć način označavaju (još i kao žuta vina ili vins jaunes (izg. ven žõns).

Crvenkastožuta bijela vina su proizvedena brzim postupkom preradbe crna grožđa kojemu sok i meso nisu obojeni. Takva vina se dobiju i preradbom bijela grožđa kada u njemu zaostane manja količina crna ili kada se ne održava čistoća suđa i strojeva kojima su upravo prerađivane crne sorte.

Zagasitožuta (smeđasta i smeđa) bijela vina su bolesna ili vina s manama, pa se promet i prodaja takvih vina Zakonom zabranjuje, a odgovorna pravna i/ili građanska osoba koja povredi takve odredbe novčano se kažnjava.

kako se najčešće vina opisuju prema boji i to kako boja bijelih vina, a kako rujnocrvena.
opisivanje vina prema bistroći,
opisivanje vina prema tekućosti.
opisivanje živosti vina.
opisivanje vina dojmovima koje zapažamo osjetom njuha.
opisivanje dojmova okusa.
Vidi:temeljne okusne značajke bijelih vina, temeljne okusne značajke rujnocrvenih vina.

Osobni alati