Vinopedia - riznica znanja o lozi i vinu

opisivanje boje bijelih vina

Izvor: Vinopedia
(Usporedba među inačicama)
Skoči na: orijentacija, traži
Redak 1: Redak 1:
 
Bijela svjetložuta ili slamnatožuta nazivaju se ona [[vino|vina]] što su dobivena brzim odvajanjem soka ([[mošt]]a)od [[kožica bobice|kožice]] bijelog grožđa (nerijetko i iz soka crnog grožđa koje nema [[bojila]] u soku, (poput [[Pinot Menuier|pinota meunier-a - čit.: pino mönje ]]). Najčešće se kod izmuljanog grožđa odmah odvaja tekuća od krute faze, samo se iznimno kod aromatičnih (muškatnih i drugih sorata) odvajanje obavlja nakon što odstoji 10 do 12 sati, pa se tek nakon toga otpočne sa cijeđenjem i tiještenjem, tj. odvajanjem tekuće od krute faze), a to se radi sa zadaćom kako bi u tom vremenu [[pektini|pektolitički enzimi]] obavili svoj posao. Oni će, naime, katalizirati razgradbu pektina, onih sluzastih tvari u masulju, pa će odvajanje ciđa (mošta iz tijeska - preše) teći brže i bolje. Boja vina iz takva mošta slična je boji slame žitarica, dakle nije svjetložuta već slamnatožuta, a svojstvena je dobro odnjegovanim bijelim vinima.<br><br>
 
Bijela svjetložuta ili slamnatožuta nazivaju se ona [[vino|vina]] što su dobivena brzim odvajanjem soka ([[mošt]]a)od [[kožica bobice|kožice]] bijelog grožđa (nerijetko i iz soka crnog grožđa koje nema [[bojila]] u soku, (poput [[Pinot Menuier|pinota meunier-a - čit.: pino mönje ]]). Najčešće se kod izmuljanog grožđa odmah odvaja tekuća od krute faze, samo se iznimno kod aromatičnih (muškatnih i drugih sorata) odvajanje obavlja nakon što odstoji 10 do 12 sati, pa se tek nakon toga otpočne sa cijeđenjem i tiještenjem, tj. odvajanjem tekuće od krute faze), a to se radi sa zadaćom kako bi u tom vremenu [[pektini|pektolitički enzimi]] obavili svoj posao. Oni će, naime, katalizirati razgradbu pektina, onih sluzastih tvari u masulju, pa će odvajanje ciđa (mošta iz tijeska - preše) teći brže i bolje. Boja vina iz takva mošta slična je boji slame žitarica, dakle nije svjetložuta već slamnatožuta, a svojstvena je dobro odnjegovanim bijelim vinima.<br><br>
Zelenkastožuta bijela vina u pravilu su vina sjevernih, kontinentalnih vinorodnih područja, no, ta se najcjenjenija boja bijelih vina može dobiti i prikladnim tehnološkim postupkom u vinogorjima primorske hrvatske nakon brze preradbe i hladne [[fermentacija|fermentacije]], uz pravilno [[sulfitiranje mošta i vina|sulfitiranje]].<br><br> Jantarna bijela vina dobiju se kada izmuljani masulj bijela grožđa ostane vrijati na kožici dan-dva. Takav se postupak provodi radi ekstrahiranja cijenjenih [[aroma|mirisnih tvari]] (npr. kod [[muškat|muškatnih sorata]] ili kod [[traminac mirisni|traminca]]), pa je jantarna boja takva vina prihvatljiva. Takvu boju, međutim, postižu i zelenkastožuta, odnosno slamnatožuta vina, ako više godina odstoje u boci ili ako zriju u drvenoj bačvi ili pak ako oksidiraju, što se (zbog promjene i okusa i mirisa), već smatra manom.<br><br> Zlatnožuta su najčešće dobro odnjegovana bijela vina juga ([[maraština]], [[pošip]]...). Takva boja je i krajnja dopuštena nijansa boje bijelih vina. Sve tamnije nijanse, osim kod [[specijalna vina|specijalnih desertnih vina]], drže se posljedicom pogrešne proizvodnje ili slaba [[školovanje vina|školovanja]] (čuvanja i njege). Neposredan uzrok tome je pojačana [[oksidacija]], proces koji šteti boji, [[okus]]u i [[miris]]u vina.<br><br> Tamnožuta bijela vina su jako alkoholna vina proizvedena iz grožđa (prošek, xeres-jerez, [[tokajac|tokai samorodni]] i dr.) ili vina što se proizvode uz dodatak ukuhanog mošta ([[suvarak]]), pa se u razvrstavanju obično [[razvrstavanje vina|na odgovarajuć način]] označavaju (još i kao žuta vina ili vins jaunes (izg. ven žõns).<br><br>
+
Zelenkastožuta bijela vina u pravilu su vina sjevernih, kontinentalnih vinorodnih područja, no, ta se najcjenjenija boja bijelih vina može dobiti i prikladnim tehnološkim postupkom u vinogorjima primorske hrvatske nakon brze preradbe i hladne [[fermentacija|fermentacije]], uz pravilno [[sulfitiranje mošta i vina|sulfitiranje]].<br><br> Jantarna bijela vina dobiju se kada izmuljani masulj bijela grožđa ostane vrijati na kožici dan-dva. Takav se postupak provodi radi ekstrahiranja cijenjenih [[aroma|mirisnih tvari]] (npr. kod [[muškat|muškatnih sorata]] ili kod [[traminac mirisni|traminca]]), pa je jantarna boja takva vina prihvatljiva. Takvu boju, međutim, postižu i zelenkastožuta, odnosno slamnatožuta vina, ako više godina odstoje u boci ili ako zriju u drvenoj bačvi ili pak ako oksidiraju, što se (zbog promjene i okusa i mirisa), već smatra manom.<br><br> Zlatnožuta su najčešće dobro odnjegovana bijela vina juga ([[maraština]], [[pošip]]...). Takva boja je i krajnja dopuštena nijansa boje bijelih vina. Sve tamnije nijanse, osim kod [[specijalna vina|specijalnih desertnih vina]], drže se posljedicom pogrešne proizvodnje ili slaba [[školovanje vina|školovanja]] (čuvanja i njege). Neposredan uzrok tome je pojačana [[oksidacija]], proces koji šteti boji, [[okus]]u i [[miris]]u vina.<br><br> Tamnožuta bijela vina su jako alkoholna vina proizvedena iz grožđa (prošek, xeres-jerez, [[tokajac|tokai samorodni]] i dr.) ili vina što se proizvode iz prosušenog grožđa ([[suškovo vino]]), pa se u razvrstavanju obično [[razvrstavanje vina|na odgovarajuć način]] označavaju (još i kao žuta vina ili vins jaunes (izg. ven žõns).<br><br>
 
Crvenkastožuta bijela vina su proizvedena brzim postupkom preradbe crna grožđa kojemu sok i meso nisu obojeni. Takva vina se dobiju i preradbom bijela grožđa kada u njemu zaostane manja količina crna ili kada se ne održava čistoća suđa i strojeva kojima su upravo prerađivane crne sorte.<br><br>
 
Crvenkastožuta bijela vina su proizvedena brzim postupkom preradbe crna grožđa kojemu sok i meso nisu obojeni. Takva vina se dobiju i preradbom bijela grožđa kada u njemu zaostane manja količina crna ili kada se ne održava čistoća suđa i strojeva kojima su upravo prerađivane crne sorte.<br><br>
 
Zagasitožuta (smeđasta i smeđa) bijela vina su [[bolesti vina|bolesna]] ili vina s [[mane vina|manama]], pa se promet i prodaja takvih vina Zakonom zabranjuje, a odgovorna pravna i/ili građanska osoba koja povredi takve odredbe novčano se kažnjava.<br><br>Vidi:[[kako se najčešće vina opisuju prema boji]] i to kako boja bijelih vina, a kako [[opisivanje boje crnih (rujnocrvenih) vina.|rujnocrvena]].<br>[[opisivanje vina prema bistroći]],<br>[[opisivanje vina prema tekućosti]].<br>[[opisivanje živosti vina]].<br>[[opisivanje vina dojmovima koje zapažamo osjetom njuha]].<br>[[opisivanje dojmova okusa]].<br>Vidi:[[temeljne okusne značajke bijelih vina]], [[temeljne okusne značajke rujnocrvenih vina]].
 
Zagasitožuta (smeđasta i smeđa) bijela vina su [[bolesti vina|bolesna]] ili vina s [[mane vina|manama]], pa se promet i prodaja takvih vina Zakonom zabranjuje, a odgovorna pravna i/ili građanska osoba koja povredi takve odredbe novčano se kažnjava.<br><br>Vidi:[[kako se najčešće vina opisuju prema boji]] i to kako boja bijelih vina, a kako [[opisivanje boje crnih (rujnocrvenih) vina.|rujnocrvena]].<br>[[opisivanje vina prema bistroći]],<br>[[opisivanje vina prema tekućosti]].<br>[[opisivanje živosti vina]].<br>[[opisivanje vina dojmovima koje zapažamo osjetom njuha]].<br>[[opisivanje dojmova okusa]].<br>Vidi:[[temeljne okusne značajke bijelih vina]], [[temeljne okusne značajke rujnocrvenih vina]].

Inačica od 22:15, 17. lipnja 2012.

Bijela svjetložuta ili slamnatožuta nazivaju se ona vina što su dobivena brzim odvajanjem soka (mošta)od kožice bijelog grožđa (nerijetko i iz soka crnog grožđa koje nema bojila u soku, (poput pinota meunier-a - čit.: pino mönje ). Najčešće se kod izmuljanog grožđa odmah odvaja tekuća od krute faze, samo se iznimno kod aromatičnih (muškatnih i drugih sorata) odvajanje obavlja nakon što odstoji 10 do 12 sati, pa se tek nakon toga otpočne sa cijeđenjem i tiještenjem, tj. odvajanjem tekuće od krute faze), a to se radi sa zadaćom kako bi u tom vremenu pektolitički enzimi obavili svoj posao. Oni će, naime, katalizirati razgradbu pektina, onih sluzastih tvari u masulju, pa će odvajanje ciđa (mošta iz tijeska - preše) teći brže i bolje. Boja vina iz takva mošta slična je boji slame žitarica, dakle nije svjetložuta već slamnatožuta, a svojstvena je dobro odnjegovanim bijelim vinima.

Zelenkastožuta bijela vina u pravilu su vina sjevernih, kontinentalnih vinorodnih područja, no, ta se najcjenjenija boja bijelih vina može dobiti i prikladnim tehnološkim postupkom u vinogorjima primorske hrvatske nakon brze preradbe i hladne fermentacije, uz pravilno sulfitiranje.

Jantarna bijela vina dobiju se kada izmuljani masulj bijela grožđa ostane vrijati na kožici dan-dva. Takav se postupak provodi radi ekstrahiranja cijenjenih mirisnih tvari (npr. kod muškatnih sorata ili kod traminca), pa je jantarna boja takva vina prihvatljiva. Takvu boju, međutim, postižu i zelenkastožuta, odnosno slamnatožuta vina, ako više godina odstoje u boci ili ako zriju u drvenoj bačvi ili pak ako oksidiraju, što se (zbog promjene i okusa i mirisa), već smatra manom.

Zlatnožuta su najčešće dobro odnjegovana bijela vina juga (maraština, pošip...). Takva boja je i krajnja dopuštena nijansa boje bijelih vina. Sve tamnije nijanse, osim kod specijalnih desertnih vina, drže se posljedicom pogrešne proizvodnje ili slaba školovanja (čuvanja i njege). Neposredan uzrok tome je pojačana oksidacija, proces koji šteti boji, okusu i mirisu vina.

Tamnožuta bijela vina su jako alkoholna vina proizvedena iz grožđa (prošek, xeres-jerez, tokai samorodni i dr.) ili vina što se proizvode iz prosušenog grožđa (suškovo vino), pa se u razvrstavanju obično na odgovarajuć način označavaju (još i kao žuta vina ili vins jaunes (izg. ven žõns).

Crvenkastožuta bijela vina su proizvedena brzim postupkom preradbe crna grožđa kojemu sok i meso nisu obojeni. Takva vina se dobiju i preradbom bijela grožđa kada u njemu zaostane manja količina crna ili kada se ne održava čistoća suđa i strojeva kojima su upravo prerađivane crne sorte.

Zagasitožuta (smeđasta i smeđa) bijela vina su bolesna ili vina s manama, pa se promet i prodaja takvih vina Zakonom zabranjuje, a odgovorna pravna i/ili građanska osoba koja povredi takve odredbe novčano se kažnjava.

Vidi:kako se najčešće vina opisuju prema boji i to kako boja bijelih vina, a kako rujnocrvena.
opisivanje vina prema bistroći,
opisivanje vina prema tekućosti.
opisivanje živosti vina.
opisivanje vina dojmovima koje zapažamo osjetom njuha.
opisivanje dojmova okusa.
Vidi:temeljne okusne značajke bijelih vina, temeljne okusne značajke rujnocrvenih vina.

Osobni alati