Vinopedia - riznica znanja o lozi i vinu

opisivanje boje bijelih vina

Izvor: Vinopedia
(Usporedba među inačicama)
Skoči na: orijentacija, traži
Redak 1: Redak 1:
 
Bijela svjetložuta ili slamnatožuta nazivaju se ona vina što su dobivena brzim odvajanjem soka (mošta)
 
Bijela svjetložuta ili slamnatožuta nazivaju se ona vina što su dobivena brzim odvajanjem soka (mošta)
 
od pokožice bijelog grož|a (nerijetko i iz soka crnog grožđa koje nema bojila u soku, poput pinota mernier-a). Najčešće se kod izmuljanog grožđa odmah odvaja tekuća od krute faze, samo se iznimno kod aromatičnih (muškatnih i drugih sorata) odvaja obavlja nakon što odstoji 10 do 12 sati, pa se tek nakon toga otpočne sa cije|enjem i tije{tenjem, tj. odvajanjem teku}e od krute faze), a to se radi sa zadaćom kako bi u tom vremenu pektolitički enzimi obavili svoj posao. Oni će, naime, pomoći razgradbu pektina, onih sluzastih tvari u masulju, pa će odvajanje ciđa (mošta iz tijeska - preše) teći brže i bolje. Boja vina iz takva mošta slična je boji slame žitarica, dakle nije svjetložuta već slamnatožuta, a svojstvena je dobro odnjegovanim bijelim vinima.<br>
 
od pokožice bijelog grož|a (nerijetko i iz soka crnog grožđa koje nema bojila u soku, poput pinota mernier-a). Najčešće se kod izmuljanog grožđa odmah odvaja tekuća od krute faze, samo se iznimno kod aromatičnih (muškatnih i drugih sorata) odvaja obavlja nakon što odstoji 10 do 12 sati, pa se tek nakon toga otpočne sa cije|enjem i tije{tenjem, tj. odvajanjem teku}e od krute faze), a to se radi sa zadaćom kako bi u tom vremenu pektolitički enzimi obavili svoj posao. Oni će, naime, pomoći razgradbu pektina, onih sluzastih tvari u masulju, pa će odvajanje ciđa (mošta iz tijeska - preše) teći brže i bolje. Boja vina iz takva mošta slična je boji slame žitarica, dakle nije svjetložuta već slamnatožuta, a svojstvena je dobro odnjegovanim bijelim vinima.<br>
Zelenkastožuta bijela vina u pravilu su vina sjevernih, kontinentalnih vinorodnih područja, no, ta se najcjenjenija boja bijelih vina može dobiti i prikladnim tehnološkim postupkom brze preradbe i hladne fermentacije, uz pravilno sulfitiranje.<br>
+
Zelenkastožuta bijela vina u pravilu su vina sjevernih, kontinentalnih vinorodnih područja, no, ta se najcjenjenija boja bijelih vina može dobiti i prikladnim tehnološkim postupkom brze preradbe i hladne fermentacije, uz pravilno sulfitiranje.<br> Jantarna bijela vina dobiju se kada izmuljani masulj bijela grožđa ostane vrijati na kožici dan-dva. Takav se postupak provodi radi ekstrahiranja cijenjenih mirisnih tvari (npr. kod muškatnih sorata ili kod traminca), pa je jantarna boja takva vina prihvatljiva. Takvu boju, međutim, postižu i zelenkastožuta, odnosno slamnatožuta vina, ako više godina odstoje u boci ili ako zriju u drvenoj bačvi ili pak ako oksidiraju, što se (zbog promjene i okusa), već drži manom.<br>

Inačica od 12:29, 17. lipnja 2012.

Bijela svjetložuta ili slamnatožuta nazivaju se ona vina što su dobivena brzim odvajanjem soka (mošta) od pokožice bijelog grož|a (nerijetko i iz soka crnog grožđa koje nema bojila u soku, poput pinota mernier-a). Najčešće se kod izmuljanog grožđa odmah odvaja tekuća od krute faze, samo se iznimno kod aromatičnih (muškatnih i drugih sorata) odvaja obavlja nakon što odstoji 10 do 12 sati, pa se tek nakon toga otpočne sa cije|enjem i tije{tenjem, tj. odvajanjem teku}e od krute faze), a to se radi sa zadaćom kako bi u tom vremenu pektolitički enzimi obavili svoj posao. Oni će, naime, pomoći razgradbu pektina, onih sluzastih tvari u masulju, pa će odvajanje ciđa (mošta iz tijeska - preše) teći brže i bolje. Boja vina iz takva mošta slična je boji slame žitarica, dakle nije svjetložuta već slamnatožuta, a svojstvena je dobro odnjegovanim bijelim vinima.
Zelenkastožuta bijela vina u pravilu su vina sjevernih, kontinentalnih vinorodnih područja, no, ta se najcjenjenija boja bijelih vina može dobiti i prikladnim tehnološkim postupkom brze preradbe i hladne fermentacije, uz pravilno sulfitiranje.
Jantarna bijela vina dobiju se kada izmuljani masulj bijela grožđa ostane vrijati na kožici dan-dva. Takav se postupak provodi radi ekstrahiranja cijenjenih mirisnih tvari (npr. kod muškatnih sorata ili kod traminca), pa je jantarna boja takva vina prihvatljiva. Takvu boju, međutim, postižu i zelenkastožuta, odnosno slamnatožuta vina, ako više godina odstoje u boci ili ako zriju u drvenoj bačvi ili pak ako oksidiraju, što se (zbog promjene i okusa), već drži manom.

Osobni alati