Vinopedia - riznica znanja o lozi i vinu

opisivanje boje bijelih vina

Izvor: Vinopedia
(Usporedba među inačicama)
Skoči na: orijentacija, traži
(Nova stranica: Bijela svjetlo`uta ili slamnato`uta nazivaju se ona vina {to su dobive-na brzim odvajanjem soka (mo{ta) od poko`ice bijelog gro`|a. Naj~e{}i razlog da izmuljano gro`|e odstoji 10 ...)
 
Redak 1: Redak 1:
Bijela svjetlo`uta ili slamnato`uta nazivaju se ona vina {to su dobive-na brzim odvajanjem soka (mo{ta)
+
Bijela svjetložuta ili slamnatožuta nazivaju se ona vina što su dobivena brzim odvajanjem soka (mošta)
od poko`ice bijelog gro`|a. Naj~e{}i razlog da izmuljano
+
od pokožice bijelog grož|a (nerijetko i iz soka crnog grožđa koje nema bojila u soku, poput pinota mernier-a). Najčešće se kod izmuljanog grožđa odmah odvaja tekuća od krute faze, samo se iznimno kod aromatičnih (muškatnih i drugih sorata) odvaja obavlja nakon što odstoji 10 do 12 sati, pa se tek nakon toga otpočne sa cije|enjem i tije{tenjem, tj. odvajanjem teku}e od krute faze), a to se radi sa zadaćom kako bi u tom vremenu pektolitički enzimi obavili svoj posao. Oni će, naime, pomoći razgradbu pektina, onih sluzastih tvari u masulju, pa će odvajanje ciđa (mošta iz tijeska - preše) teći brže i bolje. Boja vina iz takva mošta slična je boji slame žitarica, dakle nije svjetložuta već slamnatožuta, a svojstvena je dobro odnjegovanim bijelim vinima.
gro`|e odstoji 10 do 12 sati, pa da se tek nakon toga otpo~ne sa cije|enjem i tije{tenjem, tj. odvajanjem teku}e od krute faze, jest `elja da u tom vremenu pektoliti~ki enzimi obave svoj posao. Oni }e, naime, pomo}i razgradbu pektina, onih sluzastih tvari u masulju, pa }e odvajanje ci|a i mo{ta (iz tijeska - pre{e) te}i br`e i bolje. Boja vina iz takva mo{ta sli~na je boji slame `itarica, dakle nije svjetlo `uta ve} slamnato `uta, a svojstvena je dobro odnjegova-nim bijelim vinima.
+
Zelenkastožuta bijela vina u pravilu su vina sjevernih, kontinentalnih vinorodnih područja, no, ta se najcjenjenija boja bijelih vina može dobiti i prikladnim tehnološkim postupkom brze preradbe i hladne fermentacije i pravilnim sulfitiranjem.
Zelenkasto`uta bijela vina u pravi-lu su vina sjevernih, kontinentalnih vinorodnih podru~ja, no, ta se najcjenjenija boja bijelih vina mo`e dobiti i prikladnim tehno-lo{kim postupkom brze preradbe i hladne fermentacije pravilno sulfitiranih mo{teva odre|enih sorata gro`|a ju`nih vinorodnih podru~ja.
+

Inačica od 12:03, 17. lipnja 2012.

Bijela svjetložuta ili slamnatožuta nazivaju se ona vina što su dobivena brzim odvajanjem soka (mošta) od pokožice bijelog grož|a (nerijetko i iz soka crnog grožđa koje nema bojila u soku, poput pinota mernier-a). Najčešće se kod izmuljanog grožđa odmah odvaja tekuća od krute faze, samo se iznimno kod aromatičnih (muškatnih i drugih sorata) odvaja obavlja nakon što odstoji 10 do 12 sati, pa se tek nakon toga otpočne sa cije|enjem i tije{tenjem, tj. odvajanjem teku}e od krute faze), a to se radi sa zadaćom kako bi u tom vremenu pektolitički enzimi obavili svoj posao. Oni će, naime, pomoći razgradbu pektina, onih sluzastih tvari u masulju, pa će odvajanje ciđa (mošta iz tijeska - preše) teći brže i bolje. Boja vina iz takva mošta slična je boji slame žitarica, dakle nije svjetložuta već slamnatožuta, a svojstvena je dobro odnjegovanim bijelim vinima. Zelenkastožuta bijela vina u pravilu su vina sjevernih, kontinentalnih vinorodnih područja, no, ta se najcjenjenija boja bijelih vina može dobiti i prikladnim tehnološkim postupkom brze preradbe i hladne fermentacije i pravilnim sulfitiranjem.

Osobni alati