Vinopedia - riznica znanja o lozi i vinu

opisivanje boje bijelih vina

Izvor: Vinopedia
(Usporedba među inačicama)
Skoči na: orijentacija, traži
Redak 1: Redak 1:
 
Bijela svjetložuta ili slamnatožuta nazivaju se ona vina što su dobivena brzim odvajanjem soka (mošta)
 
Bijela svjetložuta ili slamnatožuta nazivaju se ona vina što su dobivena brzim odvajanjem soka (mošta)
od pokožice bijelog grož|a (nerijetko i iz soka crnog grožđa koje nema bojila u soku, poput pinota mernier-a). Najčešće se kod izmuljanog grožđa odmah odvaja tekuća od krute faze, samo se iznimno kod aromatičnih (muškatnih i drugih sorata) odvaja obavlja nakon što odstoji 10 do 12 sati, pa se tek nakon toga otpočne sa cije|enjem i tije{tenjem, tj. odvajanjem teku}e od krute faze), a to se radi sa zadaćom kako bi u tom vremenu pektolitički enzimi obavili svoj posao. Oni će, naime, pomoći razgradbu pektina, onih sluzastih tvari u masulju, pa će odvajanje ciđa (mošta iz tijeska - preše) teći brže i bolje. Boja vina iz takva mošta slična je boji slame žitarica, dakle nije svjetložuta već slamnatožuta, a svojstvena je dobro odnjegovanim bijelim vinima.<br><br>
+
od pokožice bijelog grož|a (nerijetko i iz soka crnog grožđa koje nema bojila u soku, (poput [[pinot meunier-a|pinota mernier-a]]). Najčešće se kod izmuljanog grožđa odmah odvaja tekuća od krute faze, samo se iznimno kod aromatičnih (muškatnih i drugih sorata) odvaja obavlja nakon što odstoji 10 do 12 sati, pa se tek nakon toga otpočne sa cije|enjem i tije{tenjem, tj. odvajanjem teku}e od krute faze), a to se radi sa zadaćom kako bi u tom vremenu pektolitički enzimi obavili svoj posao. Oni će, naime, pomoći razgradbu pektina, onih sluzastih tvari u masulju, pa će odvajanje ciđa (mošta iz tijeska - preše) teći brže i bolje. Boja vina iz takva mošta slična je boji slame žitarica, dakle nije svjetložuta već slamnatožuta, a svojstvena je dobro odnjegovanim bijelim vinima.<br><br>
 
Zelenkastožuta bijela vina u pravilu su vina sjevernih, kontinentalnih vinorodnih područja, no, ta se najcjenjenija boja bijelih vina može dobiti i prikladnim tehnološkim postupkom brze preradbe i hladne fermentacije, uz pravilno sulfitiranje.<br><br> Jantarna bijela vina dobiju se kada izmuljani masulj bijela grožđa ostane vrijati na kožici dan-dva. Takav se postupak provodi radi ekstrahiranja cijenjenih mirisnih tvari (npr. kod muškatnih sorata ili kod traminca), pa je jantarna boja takva vina prihvatljiva. Takvu boju, međutim, postižu i zelenkastožuta, odnosno slamnatožuta vina, ako više godina odstoje u boci ili ako zriju u drvenoj bačvi ili pak ako oksidiraju, što se (zbog promjene i okusa), već drži manom.<br><br> Zlatnožuta su najčešće dobro odnjegovana bijela vina juga (maraština, pošip...). Takva boja je i krajnja dopuštena nijansa boje bijelih vina. Sve tamnije nijanse, osim kod specijalnih desertnih vina, drže se posljedicom pogrešne proizvodnje ili slaba školovanja (čuvanja i njege). Neposredan uzrok tome je pojačana oksidacija, proces koji šteti boji, okusu i mirisu vina.<br><br> Tamnožuta bijela vina su jako alkoholna vina proizvedena iz grožđa (suvarak, prošek, xeres-jerez, tokai samorodni i dr.) ili vina što se proizvode uz dodatak ukuhanog mošta (tzv. pečena vina), pa se u razvrstavanju obično na odgovarajuć način označavaju (još i kao žuta vina ili vins jaunes (izg. ven žõns).<br><br>
 
Zelenkastožuta bijela vina u pravilu su vina sjevernih, kontinentalnih vinorodnih područja, no, ta se najcjenjenija boja bijelih vina može dobiti i prikladnim tehnološkim postupkom brze preradbe i hladne fermentacije, uz pravilno sulfitiranje.<br><br> Jantarna bijela vina dobiju se kada izmuljani masulj bijela grožđa ostane vrijati na kožici dan-dva. Takav se postupak provodi radi ekstrahiranja cijenjenih mirisnih tvari (npr. kod muškatnih sorata ili kod traminca), pa je jantarna boja takva vina prihvatljiva. Takvu boju, međutim, postižu i zelenkastožuta, odnosno slamnatožuta vina, ako više godina odstoje u boci ili ako zriju u drvenoj bačvi ili pak ako oksidiraju, što se (zbog promjene i okusa), već drži manom.<br><br> Zlatnožuta su najčešće dobro odnjegovana bijela vina juga (maraština, pošip...). Takva boja je i krajnja dopuštena nijansa boje bijelih vina. Sve tamnije nijanse, osim kod specijalnih desertnih vina, drže se posljedicom pogrešne proizvodnje ili slaba školovanja (čuvanja i njege). Neposredan uzrok tome je pojačana oksidacija, proces koji šteti boji, okusu i mirisu vina.<br><br> Tamnožuta bijela vina su jako alkoholna vina proizvedena iz grožđa (suvarak, prošek, xeres-jerez, tokai samorodni i dr.) ili vina što se proizvode uz dodatak ukuhanog mošta (tzv. pečena vina), pa se u razvrstavanju obično na odgovarajuć način označavaju (još i kao žuta vina ili vins jaunes (izg. ven žõns).<br><br>
 
Crvenkastožuta bijela vina su proizvedena brzim postupkom preradbe crna grožđa kojemu sok i meso nisu obojeni. Takva vina se dobiju i preradbom bijela grožđa kada u njemu zaostane manja količina crna ili kada se ne održava čistoća suđa i strojeva kojima su upravo prerađivane crne sorte.<br><br>
 
Crvenkastožuta bijela vina su proizvedena brzim postupkom preradbe crna grožđa kojemu sok i meso nisu obojeni. Takva vina se dobiju i preradbom bijela grožđa kada u njemu zaostane manja količina crna ili kada se ne održava čistoća suđa i strojeva kojima su upravo prerađivane crne sorte.<br><br>
 
Zagasitožuta (smeđasta i smeđa) bijela vina su bolesna ili vina s manama, pa se promet i prodaja takvih vina Zakonom zabranjuje, a odgovorna pravna i/ili građanska osoba koja povredi takve odredbe novčano se kažnjava.
 
Zagasitožuta (smeđasta i smeđa) bijela vina su bolesna ili vina s manama, pa se promet i prodaja takvih vina Zakonom zabranjuje, a odgovorna pravna i/ili građanska osoba koja povredi takve odredbe novčano se kažnjava.

Inačica od 12:08, 17. lipnja 2012.

Bijela svjetložuta ili slamnatožuta nazivaju se ona vina što su dobivena brzim odvajanjem soka (mošta) od pokožice bijelog grož|a (nerijetko i iz soka crnog grožđa koje nema bojila u soku, (poput pinota mernier-a). Najčešće se kod izmuljanog grožđa odmah odvaja tekuća od krute faze, samo se iznimno kod aromatičnih (muškatnih i drugih sorata) odvaja obavlja nakon što odstoji 10 do 12 sati, pa se tek nakon toga otpočne sa cije|enjem i tije{tenjem, tj. odvajanjem teku}e od krute faze), a to se radi sa zadaćom kako bi u tom vremenu pektolitički enzimi obavili svoj posao. Oni će, naime, pomoći razgradbu pektina, onih sluzastih tvari u masulju, pa će odvajanje ciđa (mošta iz tijeska - preše) teći brže i bolje. Boja vina iz takva mošta slična je boji slame žitarica, dakle nije svjetložuta već slamnatožuta, a svojstvena je dobro odnjegovanim bijelim vinima.

Zelenkastožuta bijela vina u pravilu su vina sjevernih, kontinentalnih vinorodnih područja, no, ta se najcjenjenija boja bijelih vina može dobiti i prikladnim tehnološkim postupkom brze preradbe i hladne fermentacije, uz pravilno sulfitiranje.

Jantarna bijela vina dobiju se kada izmuljani masulj bijela grožđa ostane vrijati na kožici dan-dva. Takav se postupak provodi radi ekstrahiranja cijenjenih mirisnih tvari (npr. kod muškatnih sorata ili kod traminca), pa je jantarna boja takva vina prihvatljiva. Takvu boju, međutim, postižu i zelenkastožuta, odnosno slamnatožuta vina, ako više godina odstoje u boci ili ako zriju u drvenoj bačvi ili pak ako oksidiraju, što se (zbog promjene i okusa), već drži manom.

Zlatnožuta su najčešće dobro odnjegovana bijela vina juga (maraština, pošip...). Takva boja je i krajnja dopuštena nijansa boje bijelih vina. Sve tamnije nijanse, osim kod specijalnih desertnih vina, drže se posljedicom pogrešne proizvodnje ili slaba školovanja (čuvanja i njege). Neposredan uzrok tome je pojačana oksidacija, proces koji šteti boji, okusu i mirisu vina.

Tamnožuta bijela vina su jako alkoholna vina proizvedena iz grožđa (suvarak, prošek, xeres-jerez, tokai samorodni i dr.) ili vina što se proizvode uz dodatak ukuhanog mošta (tzv. pečena vina), pa se u razvrstavanju obično na odgovarajuć način označavaju (još i kao žuta vina ili vins jaunes (izg. ven žõns).

Crvenkastožuta bijela vina su proizvedena brzim postupkom preradbe crna grožđa kojemu sok i meso nisu obojeni. Takva vina se dobiju i preradbom bijela grožđa kada u njemu zaostane manja količina crna ili kada se ne održava čistoća suđa i strojeva kojima su upravo prerađivane crne sorte.

Zagasitožuta (smeđasta i smeđa) bijela vina su bolesna ili vina s manama, pa se promet i prodaja takvih vina Zakonom zabranjuje, a odgovorna pravna i/ili građanska osoba koja povredi takve odredbe novčano se kažnjava.

Osobni alati