Vinopedia - riznica znanja o lozi i vinu

opisivanje živosti vina

Izvor: Vinopedia
Inačica od 11:07, 26. lipnja 2012. koju je unio/unijela Ivo (Razgovor | doprinosi)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Skoči na: orijentacija, traži

Živost vina posebna je kategorija kakvoće što se ogleda u spoju boje, tekućosti, bistroće, prozirnosti i pokretljivosti, a utvrđuje se za mirna vina, kao i za vina s nekom količinom kemijski vezanoga, otopljenoga i slobodnoga CO2.
Iako se, najčešće prema živosti, vina dijele na mirna, gazirana i pjenušava, valja istaći da s obzirom na već rečeno, nije rijedak slučaj kada mirna vina pokazuju veći stupanj živosti od gaziranih, biser i pjenušavih vina. Dobar }e znalac razlikovati "živost" zdrava u odnosu na izgled bez živosti oksidiranog ili bolesnog vina.
Pjenjenje, radi ocjene živosti mirnih vina, postižemo ako čašu pokrijemo rukom i potresemo.
Gazirana, biser i pjenušava vina nije potrebno potresati. Iskrenje i pjenjenje se postiže već i samim otvaranjem boce, takozvanom dekompresijom ili dešampanjizacijom.
I vina, u kojima je u tijeku jabučno-mliječno vrenje, puna su ugljičnog dioksida, koji, u trenutku nalijevanja takva vina u čašu, izaziva obilno pjenjenje. Kada se pjena takva vina slegne, mjehurići plina, koji takvu bistru vinu daju ugodan, reskast okus, pomažući pri tom i ishlap plemenitih mirisa, i dalje se oslobađaju, hvatajući se za unutarnju stijenku čaše.
Kao što je općenito poznato, pjenjenje je važno svojstvo pjenušaca, pa im otuda i ime. Pjenušce proizvedene klasičnim postupkom (tzv. méthode champenoise) krasi velik broj vrlo sitnih mjehurića, dok su oni u gaziranih vina krupni i još k tome brzo pucaju i nestaju. Naime, u prirodnim pjenušavim vinima velik dio ugljičnog dioksida je u kemijski vezanom obliku, dio je otopljen, a samo manji dio slobodan. Prigodom dekompresije (otvaranja boce pjenušca, što, kako rekosmo nazivamo još i dešampanjizacijom), pretvorba teče s lijeva na desno, pa je to samo jedno od odgovora na pitanje zbog čega pjenušci proizvedeni klasičnim postupkom pjene dugo i obilno.
Iskrenjem se naziva oslobađanje CO2 u obliku malih kuglica plina što putuju poput lančića kroz pjenušac ili gazirano vino, od dna prema površini. Bolje iskre, dakako, vina s više takvih lančića (krunica), čiji su mjehurići još uz to gušći (brojniji) i sitniji i čije je trajanje duže.
Kad iskre CO2 dosegnu površinu, plin odlazi u atmosferu ili tvori mjehuri}e - pjenu. U trenutku kada se čaša natoči takvim vinom, pjena je na cijeloj površini, no, brzo se kida, odvaja i priklanja stijenki, čineći vijenac. I pjena i iskrenje obnavljaju se, što je, kako je već rečeno, značajan podatak za ocjenu tog vina, pri čemu se gleda na veličinu, količinu i trajnost iskrica i pjene, te boju pjene.
Promatrajući boju, živost i vrijeme trajanja pjene (podjednako mirnih vina i vina s povećanim sadržajem CO2) dobar će znalac znati razlikovati živost zdravog od "puti" bolesnog ili oksidiranog vina.
Vidi: kako se najčešće vina opisuju prema boji
opisivanje boje bijelih vina,
opisivanje boje crnih (rujnocrvenih) vina.,
opisivanje vina prema tekućosti.
opisivanje vina dojmovima koje zapažamo osjetom njuha.
opisivanje dojmova okusa.
temeljne okusne značajke bijelih vina,
temeljne okusne značajke rujnocrvenih vina.

Osobni alati