Vinopedia - riznica znanja o lozi i vinu

opisivanje živosti vina

Izvor: Vinopedia
(Usporedba među inačicama)
Skoči na: orijentacija, traži
(Nova stranica: @ivost vina posebna je kategorija kakvo}e {to se ogleda u spoju boje, teku}osti, bistro}e, prozir-nosti i pokretljivosti, a utvr|uje se za mirna vina, kao i za vina s ne-kom koli~i...)
 
Redak 1: Redak 1:
@ivost vina posebna je kategorija kakvo}e {to se ogleda u spoju boje, teku}osti, bistro}e, prozir-nosti i pokretljivosti, a utvr|uje se za mirna vina, kao i za vina s ne-kom koli~inom kemijski vezanoga, otopljenoga i slobodnoga CO2.
+
Živost vina posebna je kategorija kakvoće što se ogleda u spoju boje, tekućosti, bistroće, prozirnosti i pokretljivosti, a utvrđuje se za mirna vina, kao i za vina s nekom količinom kemijski vezanoga, otopljenoga i slobodnoga CO<sub>2</sub>.<br>
Iako se, naj~e{}e prema `ivosti, vina dijele na mirna, gazirana i pjenu{ava, valja ista}i da s obzi-rom na ve} re~eno, nije rijedak slu~aj kada mirna vina pokazuju ve}i stupanj `ivosti od gaziranih, biser i pjenu{avih vina. Dobar }e znalac razlikovati "`ivost" zdrava u odnosu na izgled bez `ivosti oksid-iranog ili bolesnog vina.  
+
Iako se, najčešće prema živosti, vina dijele na mirna, gazirana i pjenušava, valja istaći da s obzirom na već rečeno, nije rijedak slučaj kada mirna vina pokazuju veći stupanj živosti od gaziranih, biser i pjenušavih vina. Dobar }e znalac razlikovati "živost" zdrava u odnosu na izgled bez živosti oksidiranog ili bolesnog vina.<br>
Pjenjenje, radi ocjene `ivosti mirnih vina, posti`emo ako ~a{u pokrijemo rukom i potresemo. Ga-zirana, biser i pjenu{ava vina nije potrebno potresati. Iskrenje i pjen-jenje se posti`e ve} i samim otva-ranjem boce, tzv. dekompresijom ili de{ampanjizacijom.  
+
Pjenjenje, radi ocjene živosti mirnih vina, postižemo ako čašu pokrijemo rukom i potresemo.<br> Gazirana, biser i pjenušava vina nije potrebno potresati. Iskrenje i pjenjenje se postiže već i samim otvaranjem boce, takozvanom dekompresijom ili dešampanjizacijom.<br>
I vina, u kojima je u toku jabu~no-mlije~no vrenje, puna su uglji~nog dioksida, koji, u trenutku nali-jevanja takva vina u ~a{u, izaziva obilno pjenjenje. Kada se pjena takva vina slegne, mjehuri}i plina, koji takvu bistru vinu daju ugodan, reskast okus, poma`u}i pri tom i ishlap plemenitih mirisa, i dalje se osloba|aju, hvataju}i se za unu-tarnju stijenku ~a{e.
+
I vina, u kojima je u tijeku jabučno-mliječno vrenje, puna su ugljičnog dioksida, koji, u trenutku nalijevanja takva vina u čašu, izaziva obilno pjenjenje. Kada se pjena takva vina slegne, mjehurići plina, koji takvu bistru vinu daju ugodan, reskast okus, pomažući pri tom i ishlap plemenitih mirisa, i dalje se oslobađaju, hvatajući se za unutarnju stijenku čaše.<br>
Kao {to je op}enito poznato, pje-njenje je va`no svojstvo pjenu{a-ca, pa im otuda i ime. Pjenu{ce proizvedene klasi~nim postupkom (tzv. méthode champenoise) krasi velik broj vrlo sitnih mjehuri}a, dok su oni u gaziranih vina krupni i jo{ k tome brzo pucaju i nestaju. Naime, u prirodnim pjenu{avim vinima velik dio uglji~nog diok-sida je u kemijski vezanom obliku, dio je otopljen, a samo manji dio slobodan. Prigodom dekompresije (otvaranja boce pjenu{ca, {to, kako rekosmo nazivamo jo{ i de{ampa-njizacijom), pretvorba te~e s lijeva na desno, pa je to samo jedno od odgovora na pitanje zbog ~ega pjenu{ci proizvedeni klasi~nim postupkom pjene dugo i obilno.  
+
Kao što je općenito poznato, pjenjenje je važno svojstvo pjenušaca, pa im otuda i ime. Pjenušce proizvedene klasičnim postupkom (tzv. [[méthode champenoise]]) krasi velik broj vrlo sitnih mjehurića, dok su oni u gaziranih vina krupni i još k tome brzo pucaju i nestaju. Naime, u prirodnim pjenušavim vinima velik dio ugljičnog dioksida je u kemijski vezanom obliku, dio je otopljen, a samo manji dio slobodan. Prigodom dekompresije (otvaranja boce pjenušca, što, kako rekosmo nazivamo još i dešampanjizacijom), pretvorba teče s lijeva na desno, pa je to samo jedno od odgovora na pitanje zbog čega pjenušci proizvedeni klasičnim postupkom pjene dugo i obilno.<br>
Iskrenjem se naziva osloba|anje CO2 u obliku malih kuglica plina {to putuju poput lan~i}a kroz pjenu{ac ili gazirano vino, od dna prema povr{ini. Bolje iskre, da-kako, vina s vi{e takvih lan~i}a (krunica), ~iji su mjehuri}i jo{ uz to gu{}i i sitniji i ~ije je trajanje du`e.  
+
Iskrenjem se naziva oslobađanje CO<sub>2</sub> u obliku malih kuglica plina što putuju poput lančića kroz pjenušac ili gazirano vino, od dna prema površini. Bolje iskre, dakako, vina s više takvih lančića (krunica), čiji su mjehurići još uz to gušći (brojniji) i sitniji i čije je trajanje duže.<br>
Kad iskre CO2 dosegnu povr{inu, plin odlazi u atmosferu ili tvori mjehuri}e - pjenu. U trenutku kada se ~a{a nato~i takvim vinom, pjena je na cijeloj povr{ini, no, brzo se kida, odvaja i priklanja stijenki, ~ine}i vijenac. I pjena i iskrenje obnavljaju se, {to je, kako je ve} re~eno, zna~ajan podatak za ocjenu tog vina, pri ~emu se gleda na veli~inu, koli~inu i trajnost iskrica i pjene, te boju pjene.
+
Kad iskre CO<sub>2</sub> dosegnu površinu, plin odlazi u atmosferu ili tvori mjehuri}e - pjenu. U trenutku kada se čaša natoči takvim vinom, pjena je na cijeloj površini, no, brzo se kida, odvaja i priklanja stijenki, čineći vijenac. I pjena i iskrenje obnavljaju se, što je, kako je već rečeno, značajan podatak za ocjenu tog vina, pri čemu se gleda na veličinu, količinu i trajnost iskrica i pjene, te boju pjene.<br>
+
Promatrajući boju, živost i vrijeme trajanja pjene (podjednako mirnih vina i vina s povećanim sadržajem CO<sub>2</sub>) dobar će znalac znati razlikovati živost zdravog od "puti" bolesnog ili oksidiranog vina.<br>
Promatraju}i boju, `ivost i vrijeme trajanja pjene (podjednako mirnih vina i vina s pove}anim sadr`ajem CO2) dobar }e znalac znati razliko-vati `ivost zdravog od "puti" bolesnog ili oksidiranog vina.  
+
Terminologija za dojmove o mirisu
+
Kao {to je ve} nagla{eno, njuh je jedno od najzna~ajnijih, ali i manje prou~enih, tjelesnih poseb-nih }utila. Znanstveno je dokazano da neke osobe imaju istan~an osjet njuha i da su kadre razlikovati i pamtiti i do 6000 razli~itih mirisa. Me|utim, rje~nik za opisivanje tih dojmova vrlo je skroman i {krt.
+
Kada je rije~ o mirisima vina, naj~e{}e ih razvrstavamo po po-drijetlu, pa govorimo o tzv. pri-marnim mirisima {to potje~u od sorte gro`|a, sekundarnim, nasta-lim u procesu alkoholnog vrenja i tercijarnim, nastalim starenjem i vezivanjem pojedinih tvari u nove kemijske spojeve, navlastito one {to nastaju esterifikacijom.
+

Inačica od 11:00, 26. lipnja 2012.

Živost vina posebna je kategorija kakvoće što se ogleda u spoju boje, tekućosti, bistroće, prozirnosti i pokretljivosti, a utvrđuje se za mirna vina, kao i za vina s nekom količinom kemijski vezanoga, otopljenoga i slobodnoga CO2.
Iako se, najčešće prema živosti, vina dijele na mirna, gazirana i pjenušava, valja istaći da s obzirom na već rečeno, nije rijedak slučaj kada mirna vina pokazuju veći stupanj živosti od gaziranih, biser i pjenušavih vina. Dobar }e znalac razlikovati "živost" zdrava u odnosu na izgled bez živosti oksidiranog ili bolesnog vina.
Pjenjenje, radi ocjene živosti mirnih vina, postižemo ako čašu pokrijemo rukom i potresemo.
Gazirana, biser i pjenušava vina nije potrebno potresati. Iskrenje i pjenjenje se postiže već i samim otvaranjem boce, takozvanom dekompresijom ili dešampanjizacijom.
I vina, u kojima je u tijeku jabučno-mliječno vrenje, puna su ugljičnog dioksida, koji, u trenutku nalijevanja takva vina u čašu, izaziva obilno pjenjenje. Kada se pjena takva vina slegne, mjehurići plina, koji takvu bistru vinu daju ugodan, reskast okus, pomažući pri tom i ishlap plemenitih mirisa, i dalje se oslobađaju, hvatajući se za unutarnju stijenku čaše.
Kao što je općenito poznato, pjenjenje je važno svojstvo pjenušaca, pa im otuda i ime. Pjenušce proizvedene klasičnim postupkom (tzv. méthode champenoise) krasi velik broj vrlo sitnih mjehurića, dok su oni u gaziranih vina krupni i još k tome brzo pucaju i nestaju. Naime, u prirodnim pjenušavim vinima velik dio ugljičnog dioksida je u kemijski vezanom obliku, dio je otopljen, a samo manji dio slobodan. Prigodom dekompresije (otvaranja boce pjenušca, što, kako rekosmo nazivamo još i dešampanjizacijom), pretvorba teče s lijeva na desno, pa je to samo jedno od odgovora na pitanje zbog čega pjenušci proizvedeni klasičnim postupkom pjene dugo i obilno.
Iskrenjem se naziva oslobađanje CO2 u obliku malih kuglica plina što putuju poput lančića kroz pjenušac ili gazirano vino, od dna prema površini. Bolje iskre, dakako, vina s više takvih lančića (krunica), čiji su mjehurići još uz to gušći (brojniji) i sitniji i čije je trajanje duže.
Kad iskre CO2 dosegnu površinu, plin odlazi u atmosferu ili tvori mjehuri}e - pjenu. U trenutku kada se čaša natoči takvim vinom, pjena je na cijeloj površini, no, brzo se kida, odvaja i priklanja stijenki, čineći vijenac. I pjena i iskrenje obnavljaju se, što je, kako je već rečeno, značajan podatak za ocjenu tog vina, pri čemu se gleda na veličinu, količinu i trajnost iskrica i pjene, te boju pjene.
Promatrajući boju, živost i vrijeme trajanja pjene (podjednako mirnih vina i vina s povećanim sadržajem CO2) dobar će znalac znati razlikovati živost zdravog od "puti" bolesnog ili oksidiranog vina.

Osobni alati