Vinopedia - riznica znanja o lozi i vinu

oinos

Izvor: Vinopedia
(Usporedba među inačicama)
Skoči na: orijentacija, traži
 
Redak 1: Redak 1:
je grčki naziv za akloholno piće koje su Latini nazivali vinum, da bi odatle prešla u mnoge druge jezike. Stari su ga Goti zvali Win (otuda njem. wein, engl. wine), stari Irci fin itd.<br> Naši su preci ovu riječ preuzeli iz latinskog, ali se ne isključuje ni mogućnost da je u neke slavenske jezike stigla putem njem. jezika.<br>Na pitanje otkuda je ta riječ stigla do Latina, za sada nema sigurnog odgovora. Grčki naziv oinos, zahvaljujući [[Pasteur, Louis|Pasteuru]], uz riječ [[vino]] i danas je najviše u upotrebi.  
+
je grčki naziv za akloholno piće koje su Latini nazivali vinum, da bi odatle prešla u mnoge druge jezike. Stari su ga Goti zvali Win (otuda njem. wein, engl. wine), stari Irci fin itd. Naši su preci ovu riječ preuzeli iz latinskog, ali se ne isključuje ni mogućnost da je u neke slavenske jezike stigla putem njem. jezika.<br>Na pitanje otkuda je ta riječ stigla do Latina, za sada nema sigurnog odgovora. Grčki naziv oinos, zahvaljujući [[Pasteur, Louis|Pasteuru]], uz riječ [[vino]] i danas je najviše u upotrebi.  
 
U svim istočnim jezicima riječ za vino ima drugačiji korijen. Sanskrtski se zvao hâla, Kinezi ga zovu tcou, Kopti arp sha, Arapi nabîz, Židovi kao i Turci gain, odn. jajin, dok se u Armeniji (zemlji gdje se nalazi biblijsko brdo Ararat u svezi s legendom o potopu i Noi) naziva ghini.  
 
U svim istočnim jezicima riječ za vino ima drugačiji korijen. Sanskrtski se zvao hâla, Kinezi ga zovu tcou, Kopti arp sha, Arapi nabîz, Židovi kao i Turci gain, odn. jajin, dok se u Armeniji (zemlji gdje se nalazi biblijsko brdo Ararat u svezi s legendom o potopu i Noi) naziva ghini.  
 
Mađari vino zovu bor, a Albanci vene. Imena tog pića u europskim jezicima se neznatno razlikuje. Portugalci ga nazivaju vinho, Francuzi vin, Nizozemci wijn.  
 
Mađari vino zovu bor, a Albanci vene. Imena tog pića u europskim jezicima se neznatno razlikuje. Portugalci ga nazivaju vinho, Francuzi vin, Nizozemci wijn.  
 
Tu riječ, vino i oinos  poznaju svi ljudski jezici, međutim u nekim jezicima tom riječju označavaju i mnogi drugi pojmovi (npr. u današnjem tamilskom s dravidskim korjenom ta riječ je oznaka za veselje, sreću i gošćenje). Nije isključeno da se je riječju oinos u antičko doba označavalo i ne prevreli sok grožđa, ali brojni prastari zapisi ([[Biblija o vinu, vinogradu i grožđu]], [[Homer hvali vino]] i dr.) kao i logičan zaključak da je taj sok aktivnošću autohtone mikroflore ubrzo nakon gnječenja alkoholno prevreo to ne potvrđuju.<vidi>[[enologija]], [[enofil]], [[enolog]], [[enocijanin]], [[Grčka]].
 
Tu riječ, vino i oinos  poznaju svi ljudski jezici, međutim u nekim jezicima tom riječju označavaju i mnogi drugi pojmovi (npr. u današnjem tamilskom s dravidskim korjenom ta riječ je oznaka za veselje, sreću i gošćenje). Nije isključeno da se je riječju oinos u antičko doba označavalo i ne prevreli sok grožđa, ali brojni prastari zapisi ([[Biblija o vinu, vinogradu i grožđu]], [[Homer hvali vino]] i dr.) kao i logičan zaključak da je taj sok aktivnošću autohtone mikroflore ubrzo nakon gnječenja alkoholno prevreo to ne potvrđuju.<vidi>[[enologija]], [[enofil]], [[enolog]], [[enocijanin]], [[Grčka]].

Trenutačna izmjena od 12:47, 29. listopada 2012.

je grčki naziv za akloholno piće koje su Latini nazivali vinum, da bi odatle prešla u mnoge druge jezike. Stari su ga Goti zvali Win (otuda njem. wein, engl. wine), stari Irci fin itd. Naši su preci ovu riječ preuzeli iz latinskog, ali se ne isključuje ni mogućnost da je u neke slavenske jezike stigla putem njem. jezika.
Na pitanje otkuda je ta riječ stigla do Latina, za sada nema sigurnog odgovora. Grčki naziv oinos, zahvaljujući Pasteuru, uz riječ vino i danas je najviše u upotrebi. U svim istočnim jezicima riječ za vino ima drugačiji korijen. Sanskrtski se zvao hâla, Kinezi ga zovu tcou, Kopti arp sha, Arapi nabîz, Židovi kao i Turci gain, odn. jajin, dok se u Armeniji (zemlji gdje se nalazi biblijsko brdo Ararat u svezi s legendom o potopu i Noi) naziva ghini. Mađari vino zovu bor, a Albanci vene. Imena tog pića u europskim jezicima se neznatno razlikuje. Portugalci ga nazivaju vinho, Francuzi vin, Nizozemci wijn. Tu riječ, vino i oinos poznaju svi ljudski jezici, međutim u nekim jezicima tom riječju označavaju i mnogi drugi pojmovi (npr. u današnjem tamilskom s dravidskim korjenom ta riječ je oznaka za veselje, sreću i gošćenje). Nije isključeno da se je riječju oinos u antičko doba označavalo i ne prevreli sok grožđa, ali brojni prastari zapisi (Biblija o vinu, vinogradu i grožđu, Homer hvali vino i dr.) kao i logičan zaključak da je taj sok aktivnošću autohtone mikroflore ubrzo nakon gnječenja alkoholno prevreo to ne potvrđuju.<vidi>enologija, enofil, enolog, enocijanin, Grčka.

Osobni alati