Vinopedia - riznica znanja o lozi i vinu

moslavac

Izvor: Vinopedia
(Usporedba među inačicama)
Skoči na: orijentacija, traži
Redak 1: Redak 1:
[[Image:Moslavac_bijeli.jpg|left|thumb|200px|moslavac bijeli (EM)]]([[šipon]], [[mosler]], [[pošip]], [[furmint]], [[pošipel]] i [[pušipel]]) je vinska sorta bijeloga grožđa, koja se prema Pravilniku (NN 159/04.) svrstava među preporučene kultivare u svim podregijama [[Hrvatske vinogradarske regije, podregije i vinogorja|regije Kontinentalna Hrvatska]], izuzev u Podunavlju. U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] (do 2010. godine češće korišteno ime moslavac) dobila je ova sorta vjerojatno po [[Moslavina|Moslavini]]. Vinogradari i vinari [[Zagorje-Međimurje|Međimurja]] od 2010. godine taj kultivar i iz njega proizvedeno vino nazivaju u tom kraju od davnina korištenim imenom pošipel. Naziv šipon u upotrebi je u [[Slovenija|Sloveniji]], a taj je naziv navodno nastao u doba francuske okupacije ovih krajeva (oko 1810. godine), kad su to vino pili francuski vojnici i hvalili ga riječima: si (adv. - tako, jest, da) i bon (dobro). U Mađarskoj sortu lipovina (koja se djelomično sljubljuje sa furmintom ponajviše kod proizvodnje t zovu [[hárslevelü]]. Iz grožđa moslavaca odnosno pošipela (kako se isključivo naziva u Međimurju) proizvode se zaista dobra vina s 10 do 12% vol. alkohola i obiljem ukupnih kiselina, zbog čega se ponekad sljubljuje s manje kiselim bijelim [[pinot bijeli|pinotom]] (do 15%). Ovisno o položaju gdje se uzgaja, godištu, trenutku berbe i drugim čimbenicima, iz ovoga se grožđa proizvode stolna, kval., ali i vrhunska vina u Hrvatskoj, Sloveniji, [[Njemačka|Njemačkoj]] i [[Mađarska|Mađarskoj]]).
+
[[Image:Moslavac_bijeli.jpg|left|thumb|200px|moslavac bijeli (EM)]]([[šipon]], [[mosler]], [[pošip]], [[furmint]], [[pošipel]] i [[pušipel]]) je vinska sorta bijeloga grožđa, koja se prema Pravilniku (NN 159/04.) svrstava među preporučene kultivare u svim podregijama [[Hrvatske vinogradarske regije, podregije i vinogorja|regije Kontinentalna Hrvatska]], izuzev u Podunavlju. U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] (do 2010. godine češće korišteno ime moslavac) dobila je ova sorta vjerojatno po [[Moslavina|Moslavini]]. Vinogradari i vinari [[Zagorje-Međimurje|Međimurja]] od 2010. godine taj kultivar i iz njega proizvedeno vino nazivaju u tom kraju od davnina korištenim imenom pošipel. Naziv šipon u upotrebi je u [[Slovenija|Sloveniji]], a taj je naziv navodno nastao u doba francuske okupacije ovih krajeva (oko 1810. godine), kad su to vino pili francuski vojnici i hvalili ga riječima: si (adv. - tako, jest, da) i bon (dobro). U Mađarskoj sortu lipovina (koja se djelomično sljubljuje sa furmintom ponajviše kod proizvodnje [[tokajca|tokajac]]) zovu [[hárslevelü]]. Iz grožđa moslavaca odnosno pošipela (kako se isključivo naziva u Međimurju) proizvode se zaista dobra vina s 10 do 12% vol. alkohola i obiljem ukupnih kiselina, zbog čega se ponekad sljubljuje s manje kiselim bijelim [[pinot bijeli|pinotom]] (do 15%). Ovisno o položaju gdje se uzgaja, godištu, trenutku berbe i drugim čimbenicima, iz ovoga se grožđa proizvode stolna, kval., ali i vrhunska vina u Hrvatskoj, Sloveniji, [[Njemačka|Njemačkoj]] i [[Mađarska|Mađarskoj]]).
 
U hrvatskom vinskom vodiču S. Ljubljanovića za 1997./98. opisano je čak više od četrdeset vina moslavac s k.z. p. (ponekad označenih i kao moslavec ili pak kao šipon), od čega ih najveći broj potječe iz podregije Zagorje-Međimurje (21 iz kategorije kvalitetno vino, a 14 iz skupine stolno). U podregiji Prigorje-Bilogora proizvode se četiri kvalitetna, a u moslavačkom vinogorju, po kojem je ovaj kultivar i dobio ime, najmanje, točnije samo jedno kvalitetno i jedno stolno vino moslavac s k.z. p.
 
U hrvatskom vinskom vodiču S. Ljubljanovića za 1997./98. opisano je čak više od četrdeset vina moslavac s k.z. p. (ponekad označenih i kao moslavec ili pak kao šipon), od čega ih najveći broj potječe iz podregije Zagorje-Međimurje (21 iz kategorije kvalitetno vino, a 14 iz skupine stolno). U podregiji Prigorje-Bilogora proizvode se četiri kvalitetna, a u moslavačkom vinogorju, po kojem je ovaj kultivar i dobio ime, najmanje, točnije samo jedno kvalitetno i jedno stolno vino moslavac s k.z. p.
 
[[Category:sorte vinove loze]]
 
[[Category:sorte vinove loze]]

Inačica od 11:14, 3. travnja 2012.

moslavac bijeli (EM)
(šipon, mosler, pošip, furmint, pošipel i pušipel) je vinska sorta bijeloga grožđa, koja se prema Pravilniku (NN 159/04.) svrstava među preporučene kultivare u svim podregijama regije Kontinentalna Hrvatska, izuzev u Podunavlju. U Hrvatskoj (do 2010. godine češće korišteno ime moslavac) dobila je ova sorta vjerojatno po Moslavini. Vinogradari i vinari Međimurja od 2010. godine taj kultivar i iz njega proizvedeno vino nazivaju u tom kraju od davnina korištenim imenom pošipel. Naziv šipon u upotrebi je u Sloveniji, a taj je naziv navodno nastao u doba francuske okupacije ovih krajeva (oko 1810. godine), kad su to vino pili francuski vojnici i hvalili ga riječima: si (adv. - tako, jest, da) i bon (dobro). U Mađarskoj sortu lipovina (koja se djelomično sljubljuje sa furmintom ponajviše kod proizvodnje tokajac) zovu hárslevelü. Iz grožđa moslavaca odnosno pošipela (kako se isključivo naziva u Međimurju) proizvode se zaista dobra vina s 10 do 12% vol. alkohola i obiljem ukupnih kiselina, zbog čega se ponekad sljubljuje s manje kiselim bijelim pinotom (do 15%). Ovisno o položaju gdje se uzgaja, godištu, trenutku berbe i drugim čimbenicima, iz ovoga se grožđa proizvode stolna, kval., ali i vrhunska vina u Hrvatskoj, Sloveniji, Njemačkoj i Mađarskoj).

U hrvatskom vinskom vodiču S. Ljubljanovića za 1997./98. opisano je čak više od četrdeset vina moslavac s k.z. p. (ponekad označenih i kao moslavec ili pak kao šipon), od čega ih najveći broj potječe iz podregije Zagorje-Međimurje (21 iz kategorije kvalitetno vino, a 14 iz skupine stolno). U podregiji Prigorje-Bilogora proizvode se četiri kvalitetna, a u moslavačkom vinogorju, po kojem je ovaj kultivar i dobio ime, najmanje, točnije samo jedno kvalitetno i jedno stolno vino moslavac s k.z. p.

Osobni alati