Vinopedia - riznica znanja o lozi i vinu

minerali u vinu

Izvor: Vinopedia
(Usporedba među inačicama)
Skoči na: orijentacija, traži
 
Redak 1: Redak 1:
(odnosno [[pepeo u vinu|pepeo vina]]) su metali i nemetali. Od metala najzastupljeniji je alkalijski element [[kalij]] (40%) a od nemetala karbonati (18%), fosfor (15%) i [[sumpor]] (10%). Vino u prometu mora sadržavati određenu najmanju količinu minerala (pepela). Ta najmanja količina iskazana u g/l ovisi o kvalitetnoj skupini kojoj vino pripada i o boji vina, odnosno o načinu fermentacije - mošta ili masulja. Zanimljivo je međutim istaći da je prema najnovijim istraživanjima ustanovljeno kako količina minerala u vinu ovisi u znatnoj mjeri o vrsti geološkog podrijetla tla na kojem se loza uzgaja, što znači da će količina pojedinih elemenata poput [[kalij]]a (K), [[kalcij]]a (Ca), [[magnezij]]a (Mg), [[natrij]]a (Na), [[fosfor]]a (P) i dr, odnosno [[mikroelementi|mikroelemenata]] poput [[željezo|željeza]] (Fe), bora (Bo), cinka (Zn), bakra (Cu) i dr., te [[ultramikroelementi|ultramikroelemenata]] poput broma (Br), joda (J), flora (F), rubidija (Ru), kobalta (Co), molibdena (Mb), kadmija (Cd) i dr. odgovarati uvjetima lokacije (ali i okoline) na kojoj je vinograd posađen. Naime, uz prirodnu „kontaminaciju“ npr. posolicom ili vjetrom što grožđe posipa vulkanskim tlom bogatim nekim od mikroelemenata, neki od elemenata na grožđe stižu aktivnošću čovjeka (zaštitom-[[pesticidi|pesticidima]] i [[fungicidi|fungicidima]], ili kontaminacijom prometala kada je vinograd u blizini prometnica, odnosno industrijskim onečišćenjem, kada je nedaleko takvih pogona i sl.), pa to valja imati u vidu.  Brojnim istraživanjima je utvrđeno da su varijacije tih sastojaka jače izražene u [[vino|vinu]] nego u pitkoj [[voda|vodi]] s istih područja. Prema u RH važećem [http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/287540.html Pravilniku o proizvodnji vina (NN 2/05.)] minimalna količina pepela u vinima mora iznositi (u g/l) kako slijedi:
+
(odnosno [[pepeo u vinu|pepeo vina]]) su metali i nemetali. Od metala najzastupljeniji je alkalijski element [[kalij]] (oko 40%) a od nemetala karbonati (oko 18%), fosfor (oko 15%) i [[sumpor]] (oko 10%). Vino u prometu mora sadržavati određenu najmanju količinu minerala (pepela). Ta najmanja količina iskazana u g/l ovisi o kvalitetnoj skupini kojoj vino pripada i o boji vina, odnosno o načinu fermentacije - mošta ili masulja. Zanimljivo je međutim istaći da je prema najnovijim istraživanjima ustanovljeno kako količina minerala u vinu ovisi u znatnoj mjeri o vrsti geološkog podrijetla tla na kojem se loza uzgaja, što znači da će količina pojedinih elemenata poput [[kalij]]a (K), [[kalcij]]a (Ca), [[magnezij]]a (Mg), [[natrij]]a (Na), [[fosfor]]a (P) i dr, odnosno [[mikroelementi|mikroelemenata]] poput [[željezo|željeza]] (Fe), bora (Bo), cinka (Zn), bakra (Cu) i dr., te [[ultramikroelementi|ultramikroelemenata]] poput broma (Br), joda (J), flora (F), rubidija (Ru), kobalta (Co), molibdena (Mb), kadmija (Cd) i dr. odgovarati uvjetima lokacije (ali i okoline) na kojoj je vinograd posađen. Naime, uz prirodnu „kontaminaciju“ npr. posolicom ili vjetrom što grožđe posipa vulkanskim tlom bogatim nekim od mikroelemenata, neki od elemenata na grožđe stižu aktivnošću čovjeka (zaštitom-[[pesticidi|pesticidima]] i [[fungicidi|fungicidima]], ili kontaminacijom prometala kada je vinograd u blizini prometnica, odnosno industrijskim onečišćenjem, kada je nedaleko takvih pogona i sl.), pa to valja imati u vidu.  Brojnim istraživanjima je utvrđeno da su varijacije tih sastojaka jače izražene u [[vino|vinu]] nego u pitkoj [[voda|vodi]] s istih područja. Prema u RH važećem [http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/287540.html Pravilniku o proizvodnji vina (NN 2/05.)] minimalna količina pepela u vinima mora iznositi (u g/l) kako slijedi:
 
{| class="wikitable" border=1 width=260px align=left cellspacing=0
 
{| class="wikitable" border=1 width=260px align=left cellspacing=0
 
|-
 
|-

Trenutačna izmjena od 10:05, 1. listopada 2012.

(odnosno pepeo vina) su metali i nemetali. Od metala najzastupljeniji je alkalijski element kalij (oko 40%) a od nemetala karbonati (oko 18%), fosfor (oko 15%) i sumpor (oko 10%). Vino u prometu mora sadržavati određenu najmanju količinu minerala (pepela). Ta najmanja količina iskazana u g/l ovisi o kvalitetnoj skupini kojoj vino pripada i o boji vina, odnosno o načinu fermentacije - mošta ili masulja. Zanimljivo je međutim istaći da je prema najnovijim istraživanjima ustanovljeno kako količina minerala u vinu ovisi u znatnoj mjeri o vrsti geološkog podrijetla tla na kojem se loza uzgaja, što znači da će količina pojedinih elemenata poput kalija (K), kalcija (Ca), magnezija (Mg), natrija (Na), fosfora (P) i dr, odnosno mikroelemenata poput željeza (Fe), bora (Bo), cinka (Zn), bakra (Cu) i dr., te ultramikroelemenata poput broma (Br), joda (J), flora (F), rubidija (Ru), kobalta (Co), molibdena (Mb), kadmija (Cd) i dr. odgovarati uvjetima lokacije (ali i okoline) na kojoj je vinograd posađen. Naime, uz prirodnu „kontaminaciju“ npr. posolicom ili vjetrom što grožđe posipa vulkanskim tlom bogatim nekim od mikroelemenata, neki od elemenata na grožđe stižu aktivnošću čovjeka (zaštitom-pesticidima i fungicidima, ili kontaminacijom prometala kada je vinograd u blizini prometnica, odnosno industrijskim onečišćenjem, kada je nedaleko takvih pogona i sl.), pa to valja imati u vidu. Brojnim istraživanjima je utvrđeno da su varijacije tih sastojaka jače izražene u vinu nego u pitkoj vodi s istih područja. Prema u RH važećem Pravilniku o proizvodnji vina (NN 2/05.) minimalna količina pepela u vinima mora iznositi (u g/l) kako slijedi:

bijela ružice crna vina
stolna vina 1,2 g/l 1,3 g/l 1,6 g/l
kvalitetna vina 1,4 g/l 1,5 g/l 1,7 g/l
vrhunska vina 1,5 g/l 1,6 g/l 1,8 g/l
Osobni alati