Vinopedia - riznica znanja o lozi i vinu

malvasija dubrovačka

Izvor: Vinopedia
(Usporedba među inačicama)
Skoči na: orijentacija, traži
m (Članak "malvasija dubrovačka" je zaštićen [edit=sysop:move=sysop])
 
(Nije prikazano 6 međuinačica 2 suradnika)
Redak 1: Redak 1:
vrlo kasna, slabo rodna i naročito na [[pepelnica|pepelnicu]] ([[oidij]]) osjetljiva sorta bijeloga grožđa, koja se uzgaja u Konavoskom polju kraj Dubrovnika i iz čijeg se slatkog grožđa, ako se grožđe ubere u optimalnom trenutku zrelosti, a preradba obavi na odgovarajući način, proizvodi jako alkoholno i vrsno istoimeno vrhunsko vino. Premda s gospodarskog stajališta ovaj kultivar (kojeg su u prošlosti i u Dubrovniku i na otoku Korčuli zvali i malvazija dubrovačka) ima navedene nedostatke, Pravilnikom o Nacionalnoj listi priznatih kultivara v.l. (NN 159/04.)[http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/313420.html Pravilnikom o Nacionalnoj listi dopuštenih kultivara vinove loze u RH (NN 159/04.)]
+
[[Image:Malvasija-dubrovacka.jpg|left|thumb|200px|malvasija dubrovačka (EM)]]vrlo kasna, slabo rodna i naročito na [[pepelnica|pepelnicu]] ([[oidij]]) osjetljiva sorta bijeloga grožđa, koja se uzgaja u Konavoskom polju kraj Dubrovnika i iz čijeg se slatkog grožđa, ako se grožđe ubere u optimalnom trenutku zrelosti, a preradba obavi na odgovarajući način, proizvodi jako alkoholno i vrsno istoimeno vrhunsko vino. Premda s gospodarskog stajališta ovaj kultivar (kojeg su u prošlosti i u Dubrovniku i na otoku Korčuli zvali i malvazija dubrovačka) ima navedene nedostatke, Pravilnikom o Nacionalnoj listi priznatih kultivara v.l. (NN 159/04.)[http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/313420.html Pravilnikom o Nacionalnoj listi dopuštenih kultivara vinove loze u RH (NN 159/04.)] uvrštena je među preporučene u cijeloj podregiji Srednja i južna Dalmacija. Prema genetskim istraživanjima, m.d. je istovjetna s talijanskom [[malvasijom delle Lipari]], [[malvasijom di Sardegna]] i [[greco di Gerace]], te sa španjolskom [[malvasijom de Sitges]]. Ako su sve te malvazije u navedena vinogradarska područja, kako se pretpostavlja, stigle iz [[Grčka|Grčke]], onda je upitno koje je od navedenih imena osnovno, a koja su od njih istoznačnice odnosno sinonimi. Prema tome, i bez obzira na činjenicu da se ovaj kultivar bijelog grožđa uzgajao na dubrovačkom području od davnina, s obzirom na vjerojatno porijeklo iz Grčke i istovjetnost s navedenim kultivarima u [[Italija|Italiji]] i [[Španjolska|Španjolskoj]], upitno je njeno označavanje autohtonom (samoniklom) dubrovačkom sortom, što je bila dosadašnja praksa. O dugoj tradiciji uzgoja m.d. u ovom dijelu Dalmacije govori i podatak da se istoimeno vino spominje u dokumentima Dubrovačke Republike. Naime, Veliko i Malo vijeće Dubrovnika zabranilo je 1424. prodaju vina po višim cijenama od odobrenih. „Tko prekrši tu odredbu” zapisano je tada, „neka mu se oduzme vino koje je prodao po većoj cijeni, odnosno vrijednost njegova vina. A gostioničar koji ga je prodao ima dubrovačkoj općini platiti 25 perpera, osim ako dubrovačka općina dade prodati malvasiju tada je može on prodati kako god mu se svidi”. Spominjanje imena malvasije pred gotovo šesto godina svojevrsna je zanimljivost ne samo za hrvatsku vinogradarsku povijest, već i u svjetskim mjerilima.<br>Vidi: [[malvazija]]. [[category: sorte vinove loze]]
] uvrštena je među preporučene u cijeloj podregiji Srednja i južna Dalmacija. Prema genetskim istraživanjima, m.d. je istovjetna s talijanskom malvasijom delle Lipari, malvasijom di Sardegna i greco di Gerace, te sa španjolskom malvasijom de Sitges. Ako su sve te malvazije u navedena vinogradarska područja, kako se pretpostavlja, stigle iz [[Grčka|Grčke]], onda je upitno koje je od navedenih imena osnovno, a koja su od njih istoznačnice odnosno sinonimi. Prema tome, i bez obzira na činjenicu da se ovaj kultivar bijelog grožđa uzgajao na dubrovačkom području od davnina, s obzirom na vjerojatno porijeklo iz Grčke i istovjetnost s navedenim kultivarima u Italiji i [[Španjolska|Španjolskoj]], upitno je njeno označavanje autohtonom (samoniklom) dubrovačkom sortom, što je bila dosadašnja praksa. O dugoj tradiciji uzgoja m.d. u ovom dijelu Dalmacije govori i podatak da se istoimeno vino spominje u dokumentima Dubrovačke Republike. Naime, Veliko i Malo vijeće Dubrovnika zabranilo je 1424. prodaju vina po višim cijenama od odobrenih. „Tko prekrši tu odredbu” zapisano je tada, „neka mu se oduzme vino koje je prodao po većoj cijeni, odnosno vrijednost njegova vina. A gostioničar koji ga je prodao ima dubrovačkoj općini platiti 25 perpera, osim ako dubrovačka općina dade prodati malvasiju tada je može on prodati kako god mu se svidi”. Spominjanje imena malvasije pred gotovo šesto godina svojevrsna je zanimljivost ne samo za hrvatsku vinogradarsku povijest, već i u svjetskim mjerilima.
+

Trenutačna izmjena od 17:14, 26. srpnja 2012.

malvasija dubrovačka (EM)
vrlo kasna, slabo rodna i naročito na pepelnicu (oidij) osjetljiva sorta bijeloga grožđa, koja se uzgaja u Konavoskom polju kraj Dubrovnika i iz čijeg se slatkog grožđa, ako se grožđe ubere u optimalnom trenutku zrelosti, a preradba obavi na odgovarajući način, proizvodi jako alkoholno i vrsno istoimeno vrhunsko vino. Premda s gospodarskog stajališta ovaj kultivar (kojeg su u prošlosti i u Dubrovniku i na otoku Korčuli zvali i malvazija dubrovačka) ima navedene nedostatke, Pravilnikom o Nacionalnoj listi priznatih kultivara v.l. (NN 159/04.)Pravilnikom o Nacionalnoj listi dopuštenih kultivara vinove loze u RH (NN 159/04.) uvrštena je među preporučene u cijeloj podregiji Srednja i južna Dalmacija. Prema genetskim istraživanjima, m.d. je istovjetna s talijanskom malvasijom delle Lipari, malvasijom di Sardegna i greco di Gerace, te sa španjolskom malvasijom de Sitges. Ako su sve te malvazije u navedena vinogradarska područja, kako se pretpostavlja, stigle iz Grčke, onda je upitno koje je od navedenih imena osnovno, a koja su od njih istoznačnice odnosno sinonimi. Prema tome, i bez obzira na činjenicu da se ovaj kultivar bijelog grožđa uzgajao na dubrovačkom području od davnina, s obzirom na vjerojatno porijeklo iz Grčke i istovjetnost s navedenim kultivarima u Italiji i Španjolskoj, upitno je njeno označavanje autohtonom (samoniklom) dubrovačkom sortom, što je bila dosadašnja praksa. O dugoj tradiciji uzgoja m.d. u ovom dijelu Dalmacije govori i podatak da se istoimeno vino spominje u dokumentima Dubrovačke Republike. Naime, Veliko i Malo vijeće Dubrovnika zabranilo je 1424. prodaju vina po višim cijenama od odobrenih. „Tko prekrši tu odredbu” zapisano je tada, „neka mu se oduzme vino koje je prodao po većoj cijeni, odnosno vrijednost njegova vina. A gostioničar koji ga je prodao ima dubrovačkoj općini platiti 25 perpera, osim ako dubrovačka općina dade prodati malvasiju tada je može on prodati kako god mu se svidi”. Spominjanje imena malvasije pred gotovo šesto godina svojevrsna je zanimljivost ne samo za hrvatsku vinogradarsku povijest, već i u svjetskim mjerilima.
Vidi: malvazija.
Osobni alati