Vinopedia - riznica znanja o lozi i vinu

konstantna pogreška

Izvor: Vinopedia
Inačica od 11:21, 10. lipnja 2012. koju je unio/unijela Ivo (Razgovor | doprinosi)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Skoči na: orijentacija, traži

Konstantnom pogreškom (ponekad zvanom "ličnom jednadžbom" i "pogreškom centralne tendence") naziva se pojava sklonosti pojedinih ocjenitelja strogom, drugih pak blagom ocjenjivanju. Dakako, postoje i oni treći, koji sva vina ocjenjuju prosječnima. Tu pojavu tzv. "uprosječivanja" nazivamo joi i "pogreškom centralne tendence". Na kraju ovog dijela kažimo još i slijedeće: ne postoje apsolutno objektivni sustavi ocjenjivanja, ni apsolutno objektivni ocjenitelji. Iz toga slijedi logičan zaključak da ne postoje ni objektivni načini provjere koji je od opisanih (i još mnogih drugih, ovdje ne spomenutih) sustava najvaljaniji. Pokojni Dr. Petz Boris (koji je bio recenzent moje knjige “Tek i slast vina” koja je doživjela četiri izdanja i čijim sam se radovima, uz dopuštenje, obilno koristio) tvrdi: “Kad bi takav kriterij postojao, ne bi nam procjena, koja ima čitav niz nedostataka, uopće ni trebala.” Dakle, procjena svake vrste, pa tako i ocjenjivanje kakvoće vina, specijalnih i pjenušavih vina, krije mnoge nepravde, ali mi se nje ne možemo odreći, jer je bila i ostat će čovjekova svakodnevna potreba. Svaki će razuman čovjek težiti većoj valjanosti svoje ocjene, a kada se radi o poslovima od šireg interesa, nastojat će u rješavanju složenih zadataka ove vrste, primjeniti odgovarajući sustav i odgovarajuće statističke postupke obrade prikupljenih podataka. Svi su sustavi stvarani s željom da se smanji subjektivnost osobe koja ocjenjivanje obavlja, pa je tako i utemeljeno jedno od načela: što više procjenitelja (u našem primjeru više degustatora), to manja greška. Različitim tehnikama tako prikupljene ocjene od većeg broja ocjenitelja valja statistički obraditi. Nekad će nam u tome biti dovoljna obična aritmetička sredina (što je broj koji se dobije dijeljem zbroja rezultata s brojem rezultata), nekad pak medijana ili centralna vrijednost, kao jedna od središnjih vrijednosti koja se u skupu pojedinačnih rezultata nalazi točno u sredini. Naime, kada su pojedinačni rezultati asimetrični taj postupak određivanja središnje vrijednosti bolji je od postupka izračunavanja ocjene pomoću aritmetičke sredine koju ponekad pogrešno označavamo i kao prosjek (jer bi prosjekom valjalo označiti jedino srednju vrijednost samo dvaju brojeva). U analizi ocjenjivanja za znanstvena ispitivanja, primjerice, tržišta, najboljeg tehnološkog postupka ili vrijednosti kakvoće vina neke sorte, itd., primijenit će se i druge složene statističke metode obrade podataka (pri čemu se ponekad računa i s aritmetičkim vrijednostima, ali ne i s medijanom, koja se ne može koristiti u takvim složenim statističkim obradama od kojih su samo neke objašnjene u ovoj vinopediji.). I obrazovanjem ove vrste, i to ne samo stručnih radnika koji se bave proizvodnjom i prodajom vina, već podjednako i širokog kruga potrošača, bit će stvoren temelj daljnjem rastu kvalitetne proizvodnje naših vina, a time potaknut i rast razine kvalitete življenja. Vidi: najčešće moguće pogreške degustatora, kakvoća vina, dokimologija, degustacija..

Osobni alati