Vinopedia - riznica znanja o lozi i vinu

kevedinka

Izvor: Vinopedia
(Usporedba među inačicama)
Skoči na: orijentacija, traži
m (Članak "kevedinka" je zaštićen [edit=sysop:move=sysop] [prenosiva zaštita])
 
(Nije prikazana jedna međuinačica jednog suradnika)
Redak 1: Redak 1:
(istoznačnice, [[crvena dinka]], [[šiler (šiljer, šiljerac)|schiller]], odn. šiler i dr.) u [[Mađarska|Mađarskoj]] je najrasprostranjenija bijela vinska sorta. Vjerojatno pod tim utjecajem uzgaja se i u Vojvodini, i to u subotičko-horgoškom rajonu. Redovito i obilno rodi. Otporna je na [[siva pljesan|sivu plijesan]]. Kasno dozrijeva (zadnja epoha). Neotporna je na niske zimske temperature, ali se zahvaljujući rodnosti latentnih pupova od toga brzo oporavlja. Vina kevedinke su niskoalkoholna, lagana i zbog manjka kiselina najbolja dok su još mlada.
+
(istoznačnice, [[crvena dinka]], [[šiler (šiljer, šiljerac)|schiller]], odn. šiler i dr.) u [[Mađarska|Mađarskoj]] je najrasprostranjenija bijela vinska sorta. Vjerojatno pod tim utjecajem uzgaja se i u Vojvodini, i to u subotičko-horgoškom rajonu. Redovito i obilno rodi. Otporna je na [[siva plijesan|sivu plijesan]]. Kasno dozrijeva (zadnja epoha). Neotporna je na niske zimske temperature, ali se zahvaljujući rodnosti [[pup vinove loze|latentnih pupova]] od toga brzo oporavlja. Vina kevedinke su niskoalkoholna, lagana i zbog manjka kiselina najbolja dok su još mlada. [[category: sorte vinove loze]]

Trenutačna izmjena od 16:22, 9. listopada 2010.

(istoznačnice, crvena dinka, schiller, odn. šiler i dr.) u Mađarskoj je najrasprostranjenija bijela vinska sorta. Vjerojatno pod tim utjecajem uzgaja se i u Vojvodini, i to u subotičko-horgoškom rajonu. Redovito i obilno rodi. Otporna je na sivu plijesan. Kasno dozrijeva (zadnja epoha). Neotporna je na niske zimske temperature, ali se zahvaljujući rodnosti latentnih pupova od toga brzo oporavlja. Vina kevedinke su niskoalkoholna, lagana i zbog manjka kiselina najbolja dok su još mlada.

Osobni alati