Vinopedia - riznica znanja o lozi i vinu

kalij

Izvor: Vinopedia
(Usporedba među inačicama)
Skoči na: orijentacija, traži
 
Redak 1: Redak 1:
(lat. kalium, arap. al-qali - lug, simbol K) je naziv kemijskog počela koje se u prirodi (zbog svoje reaktivnosti) ne nalazi u elementarnom stanju, već u spojevima brojnih stijena i soli. Iz tla (u kojem se primjerice nalazi u silikatima, kalijevu kloridu (KCl - silvinu), kalijevoj salitri (KNO<sub>3</sub>) i brojnim drugim spojevima, u biljku, pa tako i u [[vinova loza|vinovu lozu]] najvećim dijelom stiže putem korijenova sustava, gdje u njenim pojedinim organima (iskazano kao K<sub>2</sub>O u njihovu [[minerali u vinu|pepelu]]) varira od 20 (u [[sjemenka|sjemenci]]) do 70% (u [[kožica bobice|kožici]] [[bobica|bobice]], [[meso bobice|mesu]] i [[mošt|soku]]).Taj je alkalijski element (i brojne druge poput primjerice natrija (Na), otkrio (1807. godine) Davy Humphry (1778.-1829), a kada je u poljopreivrednoj praksi započela primjena Liebigova zakona minimuma (prema kojem urod kulturnog bilja ovisi od onog elementa koji je u tlu prisutan u najmanjoj količini), a u skladu tih saznanja i proizvodnja minerelnih umjetnih gnojiva, započelo se je i s proizvodnjom brojnih kalijevih gnojiva ([[NPK]], [[kalijev sulfat]] i dr.). Spomenimo da u ovu skupinu (dakle u alkalijske elemente) spadaju još i litij (Li), rubidij (Rb), cezij (Cs), i francij (Fr). S obzirom na visok sadržaj kalija u vinu, vinari se susreću s brojnim kalijevim solima (koje uklanjaju [[stabilizacija vina hlađenjem|hladnom stabilizacijom]]), a uporabom nekih od kalijevih spojeva (poput [[kalijev disulfit|kalijeva metabisulfita]] i drugih) i štite vino od [[oksidacija|oksidacije]] i drugovrsnih mana ([[plavo bistrenje|demetalizacija]], [[kalijev sorbat]]). <br>Vidi: [[gnojidba vinove loze]], [[kemijski sastav vina]], [[makroelementi]], [[kalijeve soli vinske kiseline]].
+
(lat. kalium, arap. al-qali - lug, simbol K) je naziv kemijskog počela koje se u prirodi (zbog svoje reaktivnosti) ne nalazi u elementarnom stanju, već u spojevima brojnih stijena i soli. Iz tla (u kojem se primjerice nalazi u silikatima, kalijevu kloridu (KCl - silvinu), kalijevoj salitri (KNO<sub>3</sub>) i brojnim drugim spojevima, u biljku, pa tako i u [[vinova loza|vinovu lozu]] najvećim dijelom stiže putem korijenova sustava, gdje u njenim pojedinim organima (iskazano kao K<sub>2</sub>O u njihovu [[minerali u vinu|pepelu]]) varira od 20 (u [[sjemenka|sjemenci]]) do 70% (u [[kožica bobice|kožici]] [[bobica|bobice]], [[meso bobice|mesu]] i [[mošt|soku]]).Taj je alkalijski element (i brojne druge poput primjerice [[natrij]]a (Na), otkrio (1807. godine) Davy Humphry (1778.-1829), a kada je u poljopreivrednoj praksi započela primjena Liebigova zakona minimuma (prema kojem urod kulturnog bilja ovisi od onog elementa koji je u tlu prisutan u najmanjoj količini), a u skladu tih saznanja i proizvodnja minerelnih umjetnih gnojiva, započelo se je i s proizvodnjom brojnih kalijevih gnojiva ([[NPK]], [[kalijev sulfat]] i dr.). Spomenimo da u ovu skupinu (dakle u alkalijske elemente) spadaju još i litij (Li), rubidij (Rb), cezij (Cs), i francij (Fr). S obzirom na visok sadržaj kalija u vinu, vinari se susreću s brojnim kalijevim solima (koje uklanjaju [[stabilizacija vina hlađenjem|hladnom stabilizacijom]]), a uporabom nekih od kalijevih spojeva (poput [[kalijev disulfit|kalijeva metabisulfita]] i drugih) i štite vino od [[oksidacija|oksidacije]] i drugovrsnih mana ([[plavo bistrenje|demetalizacija]], [[kalijev sorbat]]). <br>Vidi: [[gnojidba vinove loze]], [[kemijski sastav vina]], [[makroelementi]], [[kalijeve soli vinske kiseline]].

Trenutačna izmjena od 17:34, 28. studenoga 2012.

(lat. kalium, arap. al-qali - lug, simbol K) je naziv kemijskog počela koje se u prirodi (zbog svoje reaktivnosti) ne nalazi u elementarnom stanju, već u spojevima brojnih stijena i soli. Iz tla (u kojem se primjerice nalazi u silikatima, kalijevu kloridu (KCl - silvinu), kalijevoj salitri (KNO3) i brojnim drugim spojevima, u biljku, pa tako i u vinovu lozu najvećim dijelom stiže putem korijenova sustava, gdje u njenim pojedinim organima (iskazano kao K2O u njihovu pepelu) varira od 20 (u sjemenci) do 70% (u kožici bobice, mesu i soku).Taj je alkalijski element (i brojne druge poput primjerice natrija (Na), otkrio (1807. godine) Davy Humphry (1778.-1829), a kada je u poljopreivrednoj praksi započela primjena Liebigova zakona minimuma (prema kojem urod kulturnog bilja ovisi od onog elementa koji je u tlu prisutan u najmanjoj količini), a u skladu tih saznanja i proizvodnja minerelnih umjetnih gnojiva, započelo se je i s proizvodnjom brojnih kalijevih gnojiva (NPK, kalijev sulfat i dr.). Spomenimo da u ovu skupinu (dakle u alkalijske elemente) spadaju još i litij (Li), rubidij (Rb), cezij (Cs), i francij (Fr). S obzirom na visok sadržaj kalija u vinu, vinari se susreću s brojnim kalijevim solima (koje uklanjaju hladnom stabilizacijom), a uporabom nekih od kalijevih spojeva (poput kalijeva metabisulfita i drugih) i štite vino od oksidacije i drugovrsnih mana (demetalizacija, kalijev sorbat).
Vidi: gnojidba vinove loze, kemijski sastav vina, makroelementi, kalijeve soli vinske kiseline.

Osobni alati