Vinopedia - riznica znanja o lozi i vinu

kako se najčešće vina opisuju prema boji

Izvor: Vinopedia
(Usporedba među inačicama)
Skoči na: orijentacija, traži
Redak 5: Redak 5:
 
umjesto crnim, nazivaju crvenim vinima. Te jezične promjene opravdavaju se činjenicom da se u nekim drugim jezicima takva vina baš tako nazivaju. Talijani, npr., od crnog grožđa (uva nera), koje, kao što znamo, baš i nije crno, proizvode crveno vino (vino rosso), što odgovara našem crnom vinu. Slično je i u Francuza, Nijemaca i kod nekih drugih naroda. Valja međutim znati da ni grožđa ni vina nisu ni bijela (kao snijeg) ni crna (kao čađa), pa uobičajeni način njihova razvrstavanja po boji na crna i bijela ne treba uzimati bukvalno i u doslovnom smislu riječi. To vrijedi i za mnoge druge vinarske termine.
 
umjesto crnim, nazivaju crvenim vinima. Te jezične promjene opravdavaju se činjenicom da se u nekim drugim jezicima takva vina baš tako nazivaju. Talijani, npr., od crnog grožđa (uva nera), koje, kao što znamo, baš i nije crno, proizvode crveno vino (vino rosso), što odgovara našem crnom vinu. Slično je i u Francuza, Nijemaca i kod nekih drugih naroda. Valja međutim znati da ni grožđa ni vina nisu ni bijela (kao snijeg) ni crna (kao čađa), pa uobičajeni način njihova razvrstavanja po boji na crna i bijela ne treba uzimati bukvalno i u doslovnom smislu riječi. To vrijedi i za mnoge druge vinarske termine.
 
Stručna terminologija, bez obzira na njenu ograničenost i nepreciznost, mora biti unificirana, da  
 
Stručna terminologija, bez obzira na njenu ograničenost i nepreciznost, mora biti unificirana, da  
bi se izbjegle moguće greške prigodom ugovaranja, pisanja nalaza nadležnih enoloških kontrolnih laboratorija itd. To je zadatak izabrane skupine vinarskih eksperata i jezikoslovaca, koje bi valjalo tek imenovati na jednom od sljede}ih hrvatskih vinogradarsko-vinarskih kongresa. Ne čekajući rezultate i zaključke takva skupa, opišimo u nastavku cijeli spektar nijansi boja vina, a zatim i drugih svojstava izgleda, te [[miris]]a i [[okus]]a.
+
bi se izbjegle moguće greške prigodom ugovaranja, pisanja nalaza nadležnih enoloških kontrolnih laboratorija itd. To je zadatak izabrane skupine vinarskih eksperata i jezikoslovaca, koje bi valjalo tek imenovati na jednom od sljede}ih hrvatskih vinogradarsko-vinarskih kongresa. Ne čekajući rezultate i zaključke takva skupa, opišimo u nastavku cijeli spektar nijansi boja vina, a zatim i drugih svojstava [[vid|izgleda]], te [[miris]]a i [[okus]]a.

Inačica od 16:59, 12. lipnja 2012.

prema boji vina se razvrstavaju u bijela, ružičasta (opola, rusa ili rosé) i crna (rujna ili crvena).
Na boju vina utječu sorta grož|a, tehnološki postupak proizvodnje grožđa i vina te njegova starost. Vino će promijeniti boju ako (aktivnošću mikroorganizama) oboli, ili (ako zbog fizikalno-kemijskih promjena ili vanjskih utjecaja) u njemu nastupe promjene što ih nazivamo manom vina. Raznolikim enološkim postupcima moguće je vinu mijenjati boju, oduzimati je (npr. tretiranjem enološkim ugljenom, jačim ili slabijim sulfitiranjem, a djelomično i bistrenjem), ili povećavati (npr. dužim čuvanjem bijelih vina u drvenim bačvama i dodatkom karamela u nj, što je u nekim zemljama dopušteno zakonom). Obojena (ružičasta i crna) vina, zajednički se u nas nazivaju još i rujnocrvenim. U našoj novijoj vinarskoj literaturi i u živom govoru, potpuno je napušten naziv ruso za ružičasto, a jednako tako i naziv rujno za crno vino. Crna se vina, sve češće, iako neopravdano, umjesto crnim, nazivaju crvenim vinima. Te jezične promjene opravdavaju se činjenicom da se u nekim drugim jezicima takva vina baš tako nazivaju. Talijani, npr., od crnog grožđa (uva nera), koje, kao što znamo, baš i nije crno, proizvode crveno vino (vino rosso), što odgovara našem crnom vinu. Slično je i u Francuza, Nijemaca i kod nekih drugih naroda. Valja međutim znati da ni grožđa ni vina nisu ni bijela (kao snijeg) ni crna (kao čađa), pa uobičajeni način njihova razvrstavanja po boji na crna i bijela ne treba uzimati bukvalno i u doslovnom smislu riječi. To vrijedi i za mnoge druge vinarske termine. Stručna terminologija, bez obzira na njenu ograničenost i nepreciznost, mora biti unificirana, da bi se izbjegle moguće greške prigodom ugovaranja, pisanja nalaza nadležnih enoloških kontrolnih laboratorija itd. To je zadatak izabrane skupine vinarskih eksperata i jezikoslovaca, koje bi valjalo tek imenovati na jednom od sljede}ih hrvatskih vinogradarsko-vinarskih kongresa. Ne čekajući rezultate i zaključke takva skupa, opišimo u nastavku cijeli spektar nijansi boja vina, a zatim i drugih svojstava izgleda, te mirisa i okusa.

Osobni alati