Vinopedia - riznica znanja o lozi i vinu

kako se najčešće vina opisuju prema boji

Izvor: Vinopedia
(Usporedba među inačicama)
Skoči na: orijentacija, traži
 
(Nije prikazano 5 međuinačica jednog suradnika)
Redak 1: Redak 1:
prema boji vina se razvrstavaju u [[bijela vina|bijela]], [[ružica|ružičasta]] ([[opolo|opola]], [[ruso vino|rusa]] ili [[rosé]]) i [[crno vino|crna]] ([[rujnocrvena vina|rujna]] ili [[crveno vino|crvena]]).<br>
+
prema [[boja vina|boji vina]] se razvrstavaju u [[bijela vina|bijela]], [[ružica|ružičasta]] ([[opolo|opola]], [[ruso vino|rusa]] ili [[rosé]]) i [[crno vino|crna]] ([[rujnocrvena vina|rujna]] ili [[crveno vino|crvena]]).<br>
 
Na boju vina utječu [[sorta]] grož|a, tehnološki postupak proizvodnje grožđa i vina te njegova starost. Vino će promijeniti boju ako (aktivnošću mikroorganizama) [[bolesti vina|oboli]], ili (ako zbog fizikalno-kemijskih promjena ili vanjskih utjecaja) u njemu nastupe promjene što ih nazivamo [[mane vina|manom vina]].
 
Na boju vina utječu [[sorta]] grož|a, tehnološki postupak proizvodnje grožđa i vina te njegova starost. Vino će promijeniti boju ako (aktivnošću mikroorganizama) [[bolesti vina|oboli]], ili (ako zbog fizikalno-kemijskih promjena ili vanjskih utjecaja) u njemu nastupe promjene što ih nazivamo [[mane vina|manom vina]].
 
Raznolikim enološkim postupcima moguće je vinu mijenjati boju, oduzimati je (npr. tretiranjem enološkim ugljenom, jačim ili slabijim [[sulfitiranje mošta i vina|sulfitiranje]]m, a djelomično i [[bistrenje]]m), ili povećavati (npr. dužim čuvanjem bijelih vina u [[drvena vinska bačva|drvenim bačvama]] i dodatkom [[karamel]]a u nj, što je u nekim zemljama dopušteno zakonom).
 
Raznolikim enološkim postupcima moguće je vinu mijenjati boju, oduzimati je (npr. tretiranjem enološkim ugljenom, jačim ili slabijim [[sulfitiranje mošta i vina|sulfitiranje]]m, a djelomično i [[bistrenje]]m), ili povećavati (npr. dužim čuvanjem bijelih vina u [[drvena vinska bačva|drvenim bačvama]] i dodatkom [[karamel]]a u nj, što je u nekim zemljama dopušteno zakonom).
Redak 5: Redak 5:
 
umjesto crnim, nazivaju crvenim vinima. Te jezične promjene opravdavaju se činjenicom da se u nekim drugim jezicima takva vina baš tako nazivaju. Talijani, npr., od crnog grožđa (uva nera), koje, kao što znamo, baš i nije crno, proizvode crveno vino (vino rosso), što odgovara našem crnom vinu. Slično je i u Francuza, Nijemaca i kod nekih drugih naroda. Valja međutim znati da ni grožđa ni vina nisu ni bijela (kao snijeg) ni crna (kao čađa), pa uobičajeni način njihova razvrstavanja po boji na crna i bijela ne treba uzimati bukvalno i u doslovnom smislu riječi. To vrijedi i za mnoge druge vinarske termine.
 
umjesto crnim, nazivaju crvenim vinima. Te jezične promjene opravdavaju se činjenicom da se u nekim drugim jezicima takva vina baš tako nazivaju. Talijani, npr., od crnog grožđa (uva nera), koje, kao što znamo, baš i nije crno, proizvode crveno vino (vino rosso), što odgovara našem crnom vinu. Slično je i u Francuza, Nijemaca i kod nekih drugih naroda. Valja međutim znati da ni grožđa ni vina nisu ni bijela (kao snijeg) ni crna (kao čađa), pa uobičajeni način njihova razvrstavanja po boji na crna i bijela ne treba uzimati bukvalno i u doslovnom smislu riječi. To vrijedi i za mnoge druge vinarske termine.
 
Stručna terminologija, bez obzira na njenu ograničenost i nepreciznost, mora biti unificirana, da  
 
Stručna terminologija, bez obzira na njenu ograničenost i nepreciznost, mora biti unificirana, da  
bi se izbjegle moguće greške prigodom ugovaranja, pisanja nalaza nadležnih enoloških kontrolnih laboratorija itd. To je zadatak izabrane skupine vinarskih eksperata i jezikoslovaca, koje bi valjalo tek imenovati na jednom od sljede}ih hrvatskih vinogradarsko-vinarskih kongresa. Ne čekajući rezultate i zaključke takva skupa, opišimo u nastavku cijeli spektar nijansi boja vina, a zatim i drugih svojstava [[vid|izgleda]], te [[miris]]a i [[okus]]a.<br>[[opisivanje boje bijelih vina]] <br> [[opisivanje boje crnih (rujnocrvenih) vina.]] <br><br>Vidi:[[kako se najčešće vina opisuju prema boji]] i to kako boja bijelih vina, a kako [[[[opisivanje boje crnih (rujnocrvenih) vina.]].<br>[[opisivanje vina prema bistroći]],<br>[[opisivanje vina prema tekućosti]].<br>[[opisivanje živosti vina]].<br>[[opisivanje vina dojmovima koje zapažamo osjetom njuha]].<br>[[opisivanje dojmova okusa]].<br>Vidi:[[temeljne okusne značajke bijelih vina]], [[temeljne okusne značajke rujnocrvenih vina]].
+
bi se izbjegle moguće greške prigodom ugovaranja, pisanja nalaza nadležnih enoloških kontrolnih laboratorija itd. To je zadatak izabrane skupine vinarskih eksperata i jezikoslovaca, koje bi valjalo tek imenovati na jednom od sljedećih hrvatskih vinogradarsko-vinarskih kongresa. Ne čekajući rezultate i zaključke takva skupa, opišimo u nastavku cijeli spektar nijansi boja vina, a zatim i drugih svojstava [[vid|izgleda]], te [[miris]]a i [[okus]]a.<br>Vidi:<br>[[opisivanje boje bijelih vina]] <br> [[opisivanje boje crnih (rujnocrvenih) vina.]]<br>[[opisivanje vina prema bistroći]],<br>[[opisivanje vina prema tekućosti]].<br>[[opisivanje živosti vina]].<br>[[opisivanje vina dojmovima koje zapažamo osjetom njuha]].<br>[[opisivanje dojmova okusa]].<br>[[temeljne okusne značajke bijelih vina]],<br> [[temeljne okusne značajke rujnocrvenih vina]].

Trenutačna izmjena od 17:02, 7. studenoga 2012.

prema boji vina se razvrstavaju u bijela, ružičasta (opola, rusa ili rosé) i crna (rujna ili crvena).
Na boju vina utječu sorta grož|a, tehnološki postupak proizvodnje grožđa i vina te njegova starost. Vino će promijeniti boju ako (aktivnošću mikroorganizama) oboli, ili (ako zbog fizikalno-kemijskih promjena ili vanjskih utjecaja) u njemu nastupe promjene što ih nazivamo manom vina. Raznolikim enološkim postupcima moguće je vinu mijenjati boju, oduzimati je (npr. tretiranjem enološkim ugljenom, jačim ili slabijim sulfitiranjem, a djelomično i bistrenjem), ili povećavati (npr. dužim čuvanjem bijelih vina u drvenim bačvama i dodatkom karamela u nj, što je u nekim zemljama dopušteno zakonom). Obojena (ružičasta i crna) vina, zajednički se u nas nazivaju još i rujnocrvenim. U našoj novijoj vinarskoj literaturi i u živom govoru, potpuno je napušten naziv ruso za ružičasto, a jednako tako i naziv rujno za crno vino. Crna se vina, sve češće, iako neopravdano, umjesto crnim, nazivaju crvenim vinima. Te jezične promjene opravdavaju se činjenicom da se u nekim drugim jezicima takva vina baš tako nazivaju. Talijani, npr., od crnog grožđa (uva nera), koje, kao što znamo, baš i nije crno, proizvode crveno vino (vino rosso), što odgovara našem crnom vinu. Slično je i u Francuza, Nijemaca i kod nekih drugih naroda. Valja međutim znati da ni grožđa ni vina nisu ni bijela (kao snijeg) ni crna (kao čađa), pa uobičajeni način njihova razvrstavanja po boji na crna i bijela ne treba uzimati bukvalno i u doslovnom smislu riječi. To vrijedi i za mnoge druge vinarske termine. Stručna terminologija, bez obzira na njenu ograničenost i nepreciznost, mora biti unificirana, da bi se izbjegle moguće greške prigodom ugovaranja, pisanja nalaza nadležnih enoloških kontrolnih laboratorija itd. To je zadatak izabrane skupine vinarskih eksperata i jezikoslovaca, koje bi valjalo tek imenovati na jednom od sljedećih hrvatskih vinogradarsko-vinarskih kongresa. Ne čekajući rezultate i zaključke takva skupa, opišimo u nastavku cijeli spektar nijansi boja vina, a zatim i drugih svojstava izgleda, te mirisa i okusa.
Vidi:
opisivanje boje bijelih vina
opisivanje boje crnih (rujnocrvenih) vina.
opisivanje vina prema bistroći,
opisivanje vina prema tekućosti.
opisivanje živosti vina.
opisivanje vina dojmovima koje zapažamo osjetom njuha.
opisivanje dojmova okusa.
temeljne okusne značajke bijelih vina,
temeljne okusne značajke rujnocrvenih vina.

Osobni alati