Vinopedia - riznica znanja o lozi i vinu
industrijske vinarije
Redak 1: | Redak 1: | ||
− | [[su [[podrum|vinarije]] velikog kapaciteta prerade [grožđe|[grožđa]] i dorade proizvoda iz grožđa i [[vino|vina]] u kojima se ti poslovi obavljaju po principima industrijskog rada (kojeg karakterizira strojni kontiunirani rad i veliko serijska proizvodnja standardne kvalitete). Prve vinarije na području Republike Hrvatske koje su se kod nas nazivale industrijskim (iako to one u cijeosti nisu bile), a koje su djelomično opremane strojevima po uzoru na već postojeće slične preradbene i doradbene kapacitete u razvijenim vinogradarsko-vinarskim zemljama, podignute su u Umagu, Starigradu na Hvaru, Benkovcu i Imotskom. U takvim je vinarijama pretežni dio [[podrumskog suđa]] bio izgrađen iz [[betonska vinska cisterna|betona]], a znatno manji iz [[drvena vinska bačva|drva]]. Preradba grožđa i [[flaširanje vina]] i proizvoda iz grožđa i vina obavljane su strojno, a s obzirom da su ti proizvodni pogoni u najvećem broju bili građeni nadzemno i da nisu bili opskrbljeni rashladnim uređajima, pretežno su se proizvodila [[stolno vino|stolna vina]]. Napretkom vinogradarsko vinarske tehnologije ([[tijesak|pneumatski tijesci]], [[metalne vinske posude|suđe iz nehrđajućeg čelika]], [[vinifikatori]], | + | [[su [[podrum|vinarije]] velikog kapaciteta prerade [grožđe|[grožđa]] i dorade proizvoda iz grožđa i [[vino|vina]] u kojima se ti poslovi obavljaju po principima industrijskog rada (kojeg karakterizira strojni kontiunirani rad i veliko serijska proizvodnja standardne kvalitete). Prve vinarije na području Republike Hrvatske koje su se kod nas nazivale industrijskim (iako to one u cijeosti nisu bile), a koje su djelomično opremane strojevima po uzoru na već postojeće slične preradbene i doradbene kapacitete u razvijenim vinogradarsko-vinarskim zemljama, podignute su u Umagu, Starigradu na Hvaru, Benkovcu i Imotskom. U takvim je vinarijama pretežni dio [[posuđe u vinarskom podrumu|podrumskog suđa]] bio izgrađen iz [[betonska vinska cisterna|betona]], a znatno manji iz [[drvena vinska bačva|drva]]. Preradba grožđa i [[flaširanje vina]] i proizvoda iz grožđa i vina obavljane su strojno, a s obzirom da su ti proizvodni pogoni u najvećem broju bili građeni nadzemno i da nisu bili opskrbljeni rashladnim uređajima, pretežno su se proizvodila [[stolno vino|stolna vina]]. Napretkom vinogradarsko vinarske tehnologije ([[tijesak|pneumatski tijesci]], [[metalne vinske posude|suđe iz nehrđajućeg čelika]], [[vinifikatori]], preradba grožđa u atmosferi inertnih plinova, barique bačve, prelazak na flaširanje u sterilne [[boca|boce]] itd.) i obrazovanjem [[vinogradar]]skih i [[enolog|vinarskih]], komercijalnih, ugostiteljskih, [[sommelier]]skih drugih u tom poslu potrebnih kadrova), [[vinogradarstvo]] je i u svijetu i u RH doživjelo značajni uzlet.<br>Vidi:[[Hrvatska]], [[poljoprivredno školstvo]], [[Žanko, Vanja]], [[Veselič, Miran]], [[Dražić, Slavko]], [[Šantek, Miljenko]], [[klet]], |
Inačica od 18:26, 15. prosinca 2011.
[[su vinarije velikog kapaciteta prerade [grožđe|[grožđa]] i dorade proizvoda iz grožđa i vina u kojima se ti poslovi obavljaju po principima industrijskog rada (kojeg karakterizira strojni kontiunirani rad i veliko serijska proizvodnja standardne kvalitete). Prve vinarije na području Republike Hrvatske koje su se kod nas nazivale industrijskim (iako to one u cijeosti nisu bile), a koje su djelomično opremane strojevima po uzoru na već postojeće slične preradbene i doradbene kapacitete u razvijenim vinogradarsko-vinarskim zemljama, podignute su u Umagu, Starigradu na Hvaru, Benkovcu i Imotskom. U takvim je vinarijama pretežni dio podrumskog suđa bio izgrađen iz betona, a znatno manji iz drva. Preradba grožđa i flaširanje vina i proizvoda iz grožđa i vina obavljane su strojno, a s obzirom da su ti proizvodni pogoni u najvećem broju bili građeni nadzemno i da nisu bili opskrbljeni rashladnim uređajima, pretežno su se proizvodila stolna vina. Napretkom vinogradarsko vinarske tehnologije (pneumatski tijesci, suđe iz nehrđajućeg čelika, vinifikatori, preradba grožđa u atmosferi inertnih plinova, barique bačve, prelazak na flaširanje u sterilne boce itd.) i obrazovanjem vinogradarskih i vinarskih, komercijalnih, ugostiteljskih, sommelierskih drugih u tom poslu potrebnih kadrova), vinogradarstvo je i u svijetu i u RH doživjelo značajni uzlet.
Vidi:Hrvatska, poljoprivredno školstvo, Žanko, Vanja, Veselič, Miran, Dražić, Slavko, Šantek, Miljenko, klet,