Vinopedia - riznica znanja o lozi i vinu

indeks zrelosti

Izvor: Vinopedia
(Usporedba među inačicama)
Skoči na: orijentacija, traži
Redak 1: Redak 1:
 
je naziv za jedan način izračunavanja optimalnog trenutka berbe grožđa, a provodi se na slijedeći način. U prosječnom uzorku odredi se [[Oechslov areometar|Oechslovim areometrom]], (kratica ''Oe°'') sadržaj šećera, a titracijom sadržaj ukupnih kiselina (g/l). Ti podaci se uvrste u sljedeći obrazac (formulu): indeks zrelosti (kratica I.Z). = (Oe° x 10): g/l. Uz pretpostavku da smo mjerenja obavili u tri različita vinograda i da smo utvrdili u prvom 100 Oe° i 7g/l ukupnih kiselina, u drugom 80 Oe° i 9 g/l uk. kis, a u trećem 60 Oe° i 10 g/l uk. kis., tada je I.Z. za prvi vinograd (100 x 10: 7 =) 142,85, za drugi taj indeks iznosi 88,88, a za treći 60,00. Valja znati da za proizvodnju vrhunskih vina indeks zrelosti mora biti veći od 100, za kvalitetna vina ne smije biti manji od 70,00, a za stolna vina taj se indeks obično kreće ispod vrijednosti 70,00.<br>Na temelju prikazanog izračuna I.Z. proizlazi da je zrelost grožđa prvog uzorka dosegla razinu za proizvodnju vrhunskog vina, zrelost grožđa u drugom uzorku razinu za proizvodnju kvalitetnog, a zrelost grožđa u trećem uzorku za proizvodnju stolnog vina.
 
je naziv za jedan način izračunavanja optimalnog trenutka berbe grožđa, a provodi se na slijedeći način. U prosječnom uzorku odredi se [[Oechslov areometar|Oechslovim areometrom]], (kratica ''Oe°'') sadržaj šećera, a titracijom sadržaj ukupnih kiselina (g/l). Ti podaci se uvrste u sljedeći obrazac (formulu): indeks zrelosti (kratica I.Z). = (Oe° x 10): g/l. Uz pretpostavku da smo mjerenja obavili u tri različita vinograda i da smo utvrdili u prvom 100 Oe° i 7g/l ukupnih kiselina, u drugom 80 Oe° i 9 g/l uk. kis, a u trećem 60 Oe° i 10 g/l uk. kis., tada je I.Z. za prvi vinograd (100 x 10: 7 =) 142,85, za drugi taj indeks iznosi 88,88, a za treći 60,00. Valja znati da za proizvodnju vrhunskih vina indeks zrelosti mora biti veći od 100, za kvalitetna vina ne smije biti manji od 70,00, a za stolna vina taj se indeks obično kreće ispod vrijednosti 70,00.<br>Na temelju prikazanog izračuna I.Z. proizlazi da je zrelost grožđa prvog uzorka dosegla razinu za proizvodnju vrhunskog vina, zrelost grožđa u drugom uzorku razinu za proizvodnju kvalitetnog, a zrelost grožđa u trećem uzorku za proizvodnju stolnog vina.
 +
 
Način izračunavanja optimalnog trenutka zrelosti grožđa samo na temelju navedenih sastavina (šećera i kiselina) ne smije biti jedini i isključivi kriterij za taj odgovoran i za kvalitet budućeg [[vino|vina]] najvažniji trenutak. U suvremenom naprednom [[vinogradarstvo|vinogradarstvu]] i [[vinarstvo|vinarstvu]] mjerila za to su složenija, a temelje na nizu pokazatelja, koji variraju ovisno o planiranoj proizvodnoj orijentaciji (npr. [[pjenušac]]a, [[aromatizirana vina|aromatskih]], [[desertna vina|desertnih]], [[predikatna vina|predikatnih]] vina itd. ili [[ugušćeni mošt|ugušćenog mošta]], [[bezalkoholna pića|bezalkoholnih pića]], [[octa|octa]], [[vinski destilat|vinskog destilata]] i sl.).<br> V.: [[berba grožđa]], [[bireta]], [[titracija]]
 
Način izračunavanja optimalnog trenutka zrelosti grožđa samo na temelju navedenih sastavina (šećera i kiselina) ne smije biti jedini i isključivi kriterij za taj odgovoran i za kvalitet budućeg [[vino|vina]] najvažniji trenutak. U suvremenom naprednom [[vinogradarstvo|vinogradarstvu]] i [[vinarstvo|vinarstvu]] mjerila za to su složenija, a temelje na nizu pokazatelja, koji variraju ovisno o planiranoj proizvodnoj orijentaciji (npr. [[pjenušac]]a, [[aromatizirana vina|aromatskih]], [[desertna vina|desertnih]], [[predikatna vina|predikatnih]] vina itd. ili [[ugušćeni mošt|ugušćenog mošta]], [[bezalkoholna pića|bezalkoholnih pića]], [[octa|octa]], [[vinski destilat|vinskog destilata]] i sl.).<br> V.: [[berba grožđa]], [[bireta]], [[titracija]]

Inačica od 11:09, 12. studenoga 2008.

je naziv za jedan način izračunavanja optimalnog trenutka berbe grožđa, a provodi se na slijedeći način. U prosječnom uzorku odredi se Oechslovim areometrom, (kratica Oe°) sadržaj šećera, a titracijom sadržaj ukupnih kiselina (g/l). Ti podaci se uvrste u sljedeći obrazac (formulu): indeks zrelosti (kratica I.Z). = (Oe° x 10): g/l. Uz pretpostavku da smo mjerenja obavili u tri različita vinograda i da smo utvrdili u prvom 100 Oe° i 7g/l ukupnih kiselina, u drugom 80 Oe° i 9 g/l uk. kis, a u trećem 60 Oe° i 10 g/l uk. kis., tada je I.Z. za prvi vinograd (100 x 10: 7 =) 142,85, za drugi taj indeks iznosi 88,88, a za treći 60,00. Valja znati da za proizvodnju vrhunskih vina indeks zrelosti mora biti veći od 100, za kvalitetna vina ne smije biti manji od 70,00, a za stolna vina taj se indeks obično kreće ispod vrijednosti 70,00.
Na temelju prikazanog izračuna I.Z. proizlazi da je zrelost grožđa prvog uzorka dosegla razinu za proizvodnju vrhunskog vina, zrelost grožđa u drugom uzorku razinu za proizvodnju kvalitetnog, a zrelost grožđa u trećem uzorku za proizvodnju stolnog vina.

Način izračunavanja optimalnog trenutka zrelosti grožđa samo na temelju navedenih sastavina (šećera i kiselina) ne smije biti jedini i isključivi kriterij za taj odgovoran i za kvalitet budućeg vina najvažniji trenutak. U suvremenom naprednom vinogradarstvu i vinarstvu mjerila za to su složenija, a temelje na nizu pokazatelja, koji variraju ovisno o planiranoj proizvodnoj orijentaciji (npr. pjenušaca, aromatskih, desertnih, predikatnih vina itd. ili ugušćenog mošta, bezalkoholnih pića, octa, vinskog destilata i sl.).
V.: berba grožđa, bireta, titracija

Osobni alati