Vinopedia - riznica znanja o lozi i vinu

grožđe

Izvor: Vinopedia
Skoči na: orijentacija, traži

u smislu ZOV-a u RH (NN 96/03., članak 2) je zdrav, zreo, prezreo, prosušen ili prirodno smrznut plod vinove loze priznatih kultivara, koji (uz to što služi za jelo u svježem stanju) služi za preradbu i proizvodnju vina, proizvoda od grožđa i proizvoda od vina. Botanički, grozd je cvat, a svaka bobica zasebno je plod, pa je, prema tome, grožđe (grozd) skup plodova. Opisom grozdova (krilatošću odn. granatošću, zbijenošću i oblikom u užem smislu riječi) bavi se ampelometrija i njene znanstvene poddiscipline (karpometrija). Vinar mora znati da se grožđem za proizvodnju vina, u skladu Zakona o vinu (NN 96/03.) drži samo ono koje potječe od plemenite vinove loze Vitis vinifera L. U tom je Zakonu izričito (člankom 2.) određeno da sok grožđa iz kojeg će se proizvoditi vino mora sadržavati najmanje 640Oe (što bi odgovaralo količini od 133 do 140 g/l) šećera.
Za proizvodnju predikatnih vina propisane su drugačije granice sadržaja šećera u soku grožđa (uz uvjet da su zadovoljene i mnoge druge odredbe poput prirodnih dobrih godišta, prikladnih uvjeta dozrijevanja grožđa na trsu, te vremenu berbe i preradbe), pa će se vina kasne berbe u tim uvjetima moći proizvesti iz grožđa ubranog u stanju prezrelosti s tim da sok grožđa ima najmanje 940Oe, vina s predikatnom oznakom izborna berba ako sok posebno izabranog grožđa ima najmanje 1050Oe. Sok grožđa za proizvodnju vina izborne berbe bobica (koje su prezrele i plemenitom plijesni napadnute) mora imati najmanje 1270Oe, a sok za proizvodnju vina s predikatnom oznakom izborna berba prosušenih bobica čak 1540Oe. Ledeno vino se proizvodi iz grožđa koje je ubrano pri temperaturi -70C, i koje je smrznuto prerađeno, a čiji sok sadrži najmanje 1270Oe, (što odgovara količini od oko 287,5 g/l šećera). Sorte v.l. za proizvodnju vina (prema cit. Zakonu o vinu u RH) moraju pripadati vrsti Vitis vinifera ili križancima Vitis vinifera s drugim vrstama roda Vitis. Kvalitetna i vrhunska vina mogu se proizvoditi isključivo od sorata koje pripadaju vrsti Vitis vinifera L. Posebnim Pravilnikom (NN 159/04.) određene su skupine preporučenih i dopuštenih kultivara za pojedina vinogradarska područja.
Grožđem se smatra i plod direktno rodećih hibrida (direktora), ali je stavljanje u promet takva gožđa (u mnogim zemljama i u RH) dopušteno samo kao zobatica ili se ono može prerađivati samo u grožđani sok, alkohol, vinski destilat i vinski ocat. U mnogim vinogradarskim zemljama nije zakonom dopušteno iz direktno rodnih hibrida proizvoditi vino radi stavljanja u promet, a razlog tome nije uobičajeno vjerovanje da takvo vino posjeduje povećan sadržaj metanola, već intencija zakonodavca da se zaštiti vinogradarstvo na tzv. izrazitim vinogradarskim područjima (nagnutim, skeletnim, sušnim...) gdje uzgoj drugih kultura nije moguć ili se ne isplati. Prema najnovijim podacima u OIV i u EU, iako sramežljivo, sve se više čuju zahtjevi da se dopusti uzgoj i proizvodnja vina iz direktno rodećih hibrida, dakako, uz uvjet da ona kakvoćom ne zaostaju za vinima proizvedenim iz grožđa europske vinove loze. Hibridi koji zadovoljavaju takve zahtjeve (a koji su proizvedeni tzv. višekratnim povratnim križanjem) već su proizvedeni i samo se čeka dopuštenje njihova uvođenja u sortiment.
Proizvodnja grožđa u svijetu od godine do godine varira, a na to najviše utječu klimatske prilike, ali i niz drugih čimbenika od kojih spomenimo samo ratove i gospodarsku politiku pojedinih zemalja. Prema podacima OIV-a, srednja vrijednost svjetske proizvodnje grožđa u razdoblju 1986.-1990. bila je 606,279.000 dt, da bi se u dva slijedeća petogodišnja razdoblja smanjila (1991.-1995. na 552,500.000 dt, a 1996.-2000. na 599,858.000 dt). U 2002. godini svjetska proizvodnja grožđa je porasla na 618.972.000 dt, slijedeće godine na 631,556.000 dt, a 2004. na 671.304.000 dt.
Svjetska je proizvodnja grožđa u 2007. godini u odnosu na 2004. smanjena za 25,297.000 dt ili za oko 3,77%.

Proizvodnja grožđa u svijetu u 2007. god. po kontinentima u 1000 dt
Kontinent Proizvodnja grožđa u 000 dt %
Europa 284.243 44
Azija 167.962 26
Amerika 135.662 21
Afrika 38.760 6
Oceanija 19.380 3
Ukupna svjetska proizvodnja grožđa u 2007. godini 646.007 100
Deset najvećih proizvođača grožđa u svijetu u 2007. godini
Država Proizvodnja grožđa u 1000 dt % od ukupne svjetske proizvodnje
Italija 73.131 11,32
Francuska 65.000 10,06
Kina 61.500 9,52
Španjolska 59.987 9,29
SAD 58.000 8,98
Turska 34.300 5,31
Argentina 30.925 4,79
Iran 30.000 4,64
Čile 25.000 3,87
Indija 16.000 2,48
Ukupno proizvodnja deset najvećih 453.843 70,25
Ukupna proizvodnja ostalih zemalja 192.164 29,75
Ukupna proizvodnja u svijetu 2007. god. 646.007 100,00

Extract the report on the world vitiviniculture in 2007. presented by Federico Castellucci, Dir. General of the O.I.V., in Verona on 16. June 2008.


Vidi: vino, vinogradarstvo.
Osobni alati