Vinopedia - riznica znanja o lozi i vinu

glicerol

Izvor: Vinopedia
(Usporedba među inačicama)
Skoči na: orijentacija, traži
 
Redak 1: Redak 1:
(grč. sladak), trovalentni alkohol (empirijska kem. forrmula C<sub>3</sub>H<sub>8</sub>O<sub>3</sub>, racionalna CH<sub>2</sub>OH CHOH CH<sub>2</sub>OH) redoviti je sastojak vina. Pretežito nastaje u procesu [[alkoholno vrenje|alkoholne fermentacije]]. Veća ili manja količina glicerola u vinu (obično između 7 i 14 g/l) ovisi o količini [[šećer]]a u [[mošt]]u iz kojega će nastati vrenjem. To znači da će ga u manje alkoholnim vinima biti manje, i obratno. Znatne količine glicerola (do 10 i više g/l) mogu nastati utjecajem plijesni [[Botrytis cinerea]] na [[bobica|bobicu grožđa]], dakle i prije alkoholne fermentacije, pa ga vina iz takva grožđa mogu sadržavati i više od 30 g/l. Količina tako nastalog glicerola ovisi o soju [[plijesni]], [[sorta|sorti]] grožđa i klimatskim prilikama u doba zrenja. Glicerol ne isparava kada se vino kuha na vodenoj kupelji, a to znači da ulazi u tzv. [[suha tvar|suhu tvar]] vina koju uobičajeno zovemo [[ekstrakt]]. Vinu daje mekoću i punoću. Povezivanje njegove nazočnosti u vinu na temelju obilja tzv. “[[vinske suze|vinskih suza]]” zabluda je u koju su vjerovali mnogi degustatori, a objašnjenje tom fenomenu zvanom [[Marangonijev efekt]] dao je britanski fizičar James Thomson.
+
(grč. sladak), trovalentni alkohol (empirijska kem. forrmula C<sub>3</sub>H<sub>8</sub>O<sub>3</sub>, racionalna CH<sub>2</sub>OH CHOH CH<sub>2</sub>OH) redoviti je sastojak vina. Pretežito nastaje u procesu [[alkoholno vrenje|alkoholne fermentacije]]. Veća ili manja količina glicerola u vinu (obično između 7 i 14 g/l) ovisi o količini [[šećer]]a u [[mošt]]u iz kojega će nastati vrenjem. To znači da će ga u manje<br alkoholnim vinima biti manje, i obratno. Znatne količine glicerola (do 10 i više g/l) mogu nastati utjecajem plijesni [[Botrytis cinerea]] na [[bobica|bobicu grožđa]], dakle i prije alkoholne fermentacije, pa ga vina iz takva grožđa mogu sadržavati i više od 30 g/l. Količina tako nastalog glicerola ovisi o soju [[plijesni]], [[sorta|sorti]] grožđa i klimatskim prilikama u doba zrenja. Glicerol ne isparava kada se vino kuha na vodenoj kupelji, a to znači da ulazi u tzv. [[suha tvar|suhu tvar]] vina koju uobičajeno zovemo [[ekstrakt]]. Vinu daje mekoću i punoću. Povezivanje njegove nazočnosti u vinu na temelju obilja tzv. “[[vinske suze|vinskih suza]]” zabluda je u koju su vjerovali mnogi degustatori, a objašnjenje tom fenomenu zvanom [[Marangonijev efekt]] dao je britanski fizičar James Thomson.<br>Vidi:[[sporedni produkti alkoholnog vrenja]].

Trenutačna izmjena od 12:24, 8. siječnja 2012.

(grč. sladak), trovalentni alkohol (empirijska kem. forrmula C3H8O3, racionalna CH2OH CHOH CH2OH) redoviti je sastojak vina. Pretežito nastaje u procesu alkoholne fermentacije. Veća ili manja količina glicerola u vinu (obično između 7 i 14 g/l) ovisi o količini šećera u moštu iz kojega će nastati vrenjem. To znači da će ga u manje<br alkoholnim vinima biti manje, i obratno. Znatne količine glicerola (do 10 i više g/l) mogu nastati utjecajem plijesni Botrytis cinerea na bobicu grožđa, dakle i prije alkoholne fermentacije, pa ga vina iz takva grožđa mogu sadržavati i više od 30 g/l. Količina tako nastalog glicerola ovisi o soju plijesni, sorti grožđa i klimatskim prilikama u doba zrenja. Glicerol ne isparava kada se vino kuha na vodenoj kupelji, a to znači da ulazi u tzv. suhu tvar vina koju uobičajeno zovemo ekstrakt. Vinu daje mekoću i punoću. Povezivanje njegove nazočnosti u vinu na temelju obilja tzv. “vinskih suza” zabluda je u koju su vjerovali mnogi degustatori, a objašnjenje tom fenomenu zvanom Marangonijev efekt dao je britanski fizičar James Thomson.
Vidi:sporedni produkti alkoholnog vrenja.

Osobni alati