flotacija

[[Slika:Flotacija.png|200px|thumb|left|flotacija, shema]](tal. flottazione, splavarenje), odvajanja krutih čestica iz mošta postupkom plutanja, dakle na posve drugačiji način od do sada uobičajenog ([[taloženje mošta|taloženja]] i [[centrifugiranje|centrifugiranja]]). Flokulirane čestice [[vinski talog|talog]]a iz [[mošt]]a, uz kretanje tzv. mikroplinskih mjehurića putuju prema površini i tu stvaraju pjenu. Plin za flotaciju poglavito O₂ ima i posredan utjecaj na isplivavanje pjene, jer pojačava enzimatsku [[oksidacija|oksidaciju]] (a to znači i flokulaciju) [[fenoli|fenolnih tvari]] mošta. Odavna je uočeno da je vino, proizvedeno [[vrenje]]m bistrog mošta voćno i elegantno, ali i da postupak takvog čišćenja mora biti nježan i blag (bez dodatka većih količina SO₂). To je razlog napuštanju separacije krutih čestica iz mošta centrifugiranjem, i povod tvrdnji da je flotacija tehnika budućnosti. Naime, u tijeku f. ne dolazi do lomljenja-usitnjavanja čestica taloga, smanjuje se potreba dodatka [[bistrila]] i drugih enoloških materijala ([[želatina|želatine]], [[bentonit]]a, [[aktivni ugljen|aktivnog ugljena]] i dr.), enzimatska aktivnost se temelji na [[enzimi]]ma endogenog podrijetla (dakle, i te se tvari dodaju u manjem obujmu ili se uopće ne dodaju moštu, već potječu iz grožđa koje se prerađuje), a brojanje [[kvasac]]a i mjerenje krutih tvari u tako tretiranom moštu pokazuje da su one znatno reducirane u odnosu na do sada primjenjivane već spomenute klasične postupke (taloženja i centrifugiranja). Plin za flotaciju (O₂ i zrak kod bijelih, a N₂ kod crvenih, odn. crnih moštova u kojima su [[bojila]], tj. [[tvari boje]] sklona taloženju) ne smije biti jako topiv, pa je to razlog što se za ovaj postupak ne koristi plin [[ugljični dioksid]] (odn. [[ugljik (IV) oksid]], CO₂). Zbog tzv. hiperoksidacije mošta pojačava se enzimatska oksidacija fenolnih tvari, pa takav bijeli mošt dobiva zelenkastožutu boju. Nakon smanjenja pritiska plina u tzv. flotacijskoj posudi, pjena taloga isplivava i posebnom [[crpka|crpkom]] se odvodi na daljnju preradbu, a bistri mošt (preko tzv. regulacijske rešetke) drugom crpkom u cisternu, gdje će se podvrći [[alkoholno vrenje|vrenju]] ili preradbi za proizvodnju tzv. [[nijemi mošt|slatke rezerve]] (mošta za [[doslađivanje]]). Posebna konstrukcija postrojenja (posude) za f. omogućava kontinuirani rad, bez obzira na to što se stalno u nju dopumpava mutan mošt. Nasuprot takvom kontinuiranom postupku, f. se može obavljati i diskontinuirano, što ovisi o količini mošta kojega valja očistiti i pripremiti za vrenje. Ako se dnevno prerađuje 100 i više hl. preporuča se nabavka postrojenja za kontinuiranu f., ako je ta količina mošta manja (ali ipak veća od 10 hl/dan), tada se nabavkom cisterni za tzv. statičnu flotaciju, postupak obavlja diskontinuirano. I vrijeme trajanja postupka je kratko. Ono iznosi za enzimatsku aktivnost u moštu (nakon tiještenja i grubog odvajanja djelića [[peteljka|peteljčica]], [[sjemenka|sjemenki]] i [[kožica bobice]]), kod temperature od oko 20°C oko 2 sata, dok postupak f. traje oko 15 minuta. Da bi se postupak flotacije obavio uredno, kao što je vidljivo iz sheme, valja posjedovati [[tijesak]] (na kojem se proizvodi svježi, mirni mošt), filtar za odvajanje većih čestica (sjemenki, peteljčica i dijelova [[kožica bobice|kožice bobice]]), cisternu s mješalicom u kojoj se svježe proizvedeni mošt homogenizira i u kojem se kroz kraće vrijeme umnože enzimi, postrojenje za (kontinuiranu ili diskontinuiranu) flotaciju i [[filtar preša|filtar prešu]], odn. [[vakuum filtar|vakuumski rotacijski filtar]], [[flavonozidi]], [[fenolne kiseline]].