Vinopedia - riznica znanja o lozi i vinu

etanol

Izvor: Vinopedia
(Usporedba među inačicama)
Skoči na: orijentacija, traži
 
Redak 1: Redak 1:
(kem. empirijska formula C<sub>2</sub>H<sub>6</sub>OH, a racionalna C<sub>2</sub>H<sub>5</sub>OH) je iza vode količinski najzastupljeniji sastojak u [[vino|vinu]] nastao [[alkoholno vrenje|alkoholnim vrenjem]] iz [[šećer|šećera]] koji se nalazi u [[mošt]]u. Prema Pravilniku o proizvodnji vina (NN 2/05.) najniži sadržaj stvarnog alkohola (etanola) u vinu koje se stavlja u promet, ovisno od kakvoće i zone proizvodnje varira između 8,5 i 11,5% vol. Gornja granica prirodnog sadržaja etanola u vinima (u doslovnom smislu riječi, a to znači ne uključujući ovamo i specijalna vina) ne smije prijeći 15% vol. Kada se vina nalaze u prometu (npr. u prodaji) dopušta se odstupanje sadržaja stvarnog alkohola od deklariranog najviše za 0,5% vol. Sadržaj e. u vinu, kao što je to i u ovom primjeru vidljivo, najčešće se iskazuje u% vol., pa ako neko vino sadrži 11% vol., to znači da se u 100 l vina nalazi 11 l e. E. se može iskazivati i u g/l. Spec. težina e. kod 15°C je oko 0,796, a kod 20°C oko 0,789, pa zato pri iskazivanju sadržaja e. u g/l valja navesti i podatak o temperaturi pri kojoj je on izvagan. Tako u vinu s 10,01% vol., e. ima 79,0 g/l (sve mjereno kod temp. 20°C za e. i 20°C za destiliranu vodu, što se označava kao 20/20), vino od 10,95% vol. ima 86, 5 g/l (20/20), a vino s 11, 99% vol. ima 94,6 g/l (20/20). Ako su mjerenja obavljena kod drugih temperatura, npr. 20/4, 15/15 i sl., iskazani sadržaj etanola će biti drugačiji. [[prirodni alkohol u vinu|Prirodnim alkoholom u vinu]] razumijeva se stvarna količina alkohola što je nastala vrenjem šećera iz grožđa. Pod pojmom [[ukupni alkohol u vinu]] razumijeva se zbir stvarnog i potencijalnog alkohola. Pod pojmom [[stvarni alkohol]] razumijeva se stvarna količina alkohola u vinu, bez obzira na podrijetlo (prirodni + dodani npr. kod proizvodnje lik. vina). Pod pojmom [[potencijalni alkohol]] razumijeva se ona količina alkohola u% vol. koja bi mogla nastati iz neprevrelog šećera vina, a izračunava se tako da se sadržaj šećera u g/l podijeli sa 17. Uz katalitičku aktivnost [[enzimi|enzima]] alkohol-[[dehidrogenaze]] etanol u vinu prelazi u [[acetaldehid]], čijom [[oksidacija|oksidacijom]] nastaje [[octena kiselina]], a tu pretvorbu [[enolog|enolozi]] odgovarajućim postupcima nastoje spriječiti.
+
(kem. empirijska formula C<sub>2</sub>H<sub>6</sub>O, a racionalna C<sub>2</sub>H<sub>5</sub>OH) je iza vode količinski najzastupljeniji sastojak u [[vino|vinu]] nastao [[alkoholno vrenje|alkoholnim vrenjem]] iz [[šećer|šećera]] koji se nalazi u [[mošt]]u. Prema Pravilniku o proizvodnji vina (NN 2/05.) najniži sadržaj stvarnog alkohola (etanola) u vinu koje se stavlja u promet, ovisno od kakvoće i zone proizvodnje varira između 8,5 i 11,5% vol. Gornja granica prirodnog sadržaja etanola u vinima (u doslovnom smislu riječi, a to znači ne uključujući ovamo i specijalna vina) ne smije prijeći 15% vol. Kada se vina nalaze u prometu (npr. u prodaji) dopušta se odstupanje sadržaja stvarnog alkohola od deklariranog najviše za 0,5% vol. Sadržaj e. u vinu, kao što je to i u ovom primjeru vidljivo, najčešće se iskazuje u% vol., pa ako neko vino sadrži 11% vol., to znači da se u 100 l vina nalazi 11 l e. E. se može iskazivati i u g/l. Spec. težina e. kod 15°C je oko 0,796, a kod 20°C oko 0,789, pa zato pri iskazivanju sadržaja e. u g/l valja navesti i podatak o temperaturi pri kojoj je on izvagan. Tako u vinu s 10,01% vol., e. ima 79,0 g/l (sve mjereno kod temp. 20°C za e. i 20°C za destiliranu vodu, što se označava kao 20/20), vino od 10,95% vol. ima 86, 5 g/l (20/20), a vino s 11, 99% vol. ima 94,6 g/l (20/20). Ako su mjerenja obavljena kod drugih temperatura, npr. 20/4, 15/15 i sl., iskazani sadržaj etanola će biti drugačiji. [[prirodni alkohol u vinu|Prirodnim alkoholom u vinu]] razumijeva se stvarna količina alkohola što je nastala vrenjem šećera iz grožđa. Pod pojmom [[ukupni alkohol u vinu]] razumijeva se zbir stvarnog i potencijalnog alkohola. Pod pojmom [[stvarni alkohol]] razumijeva se stvarna količina alkohola u vinu, bez obzira na podrijetlo (prirodni + dodani npr. kod proizvodnje lik. vina). Pod pojmom [[potencijalni alkohol]] razumijeva se ona količina alkohola u% vol. koja bi mogla nastati iz neprevrelog šećera vina, a izračunava se tako da se sadržaj šećera u g/l podijeli sa 17. Uz katalitičku aktivnost [[enzimi|enzima]] alkohol-[[dehidrogenaze]] etanol u vinu prelazi u [[acetaldehid]], čijom [[oksidacija|oksidacijom]] nastaje [[octena kiselina]], a tu pretvorbu [[enolog|enolozi]] odgovarajućim postupcima nastoje spriječiti.
 
<br>Vidi: [[alkoholi]], [[alkoholno vrenje]], [[razvrstavanje vina]], [[zone proizvodnje u RH]], [[zone prema A. J. Winkleru]].
 
<br>Vidi: [[alkoholi]], [[alkoholno vrenje]], [[razvrstavanje vina]], [[zone proizvodnje u RH]], [[zone prema A. J. Winkleru]].

Trenutačna izmjena od 15:59, 27. ožujka 2012.

(kem. empirijska formula C2H6O, a racionalna C2H5OH) je iza vode količinski najzastupljeniji sastojak u vinu nastao alkoholnim vrenjem iz šećera koji se nalazi u moštu. Prema Pravilniku o proizvodnji vina (NN 2/05.) najniži sadržaj stvarnog alkohola (etanola) u vinu koje se stavlja u promet, ovisno od kakvoće i zone proizvodnje varira između 8,5 i 11,5% vol. Gornja granica prirodnog sadržaja etanola u vinima (u doslovnom smislu riječi, a to znači ne uključujući ovamo i specijalna vina) ne smije prijeći 15% vol. Kada se vina nalaze u prometu (npr. u prodaji) dopušta se odstupanje sadržaja stvarnog alkohola od deklariranog najviše za 0,5% vol. Sadržaj e. u vinu, kao što je to i u ovom primjeru vidljivo, najčešće se iskazuje u% vol., pa ako neko vino sadrži 11% vol., to znači da se u 100 l vina nalazi 11 l e. E. se može iskazivati i u g/l. Spec. težina e. kod 15°C je oko 0,796, a kod 20°C oko 0,789, pa zato pri iskazivanju sadržaja e. u g/l valja navesti i podatak o temperaturi pri kojoj je on izvagan. Tako u vinu s 10,01% vol., e. ima 79,0 g/l (sve mjereno kod temp. 20°C za e. i 20°C za destiliranu vodu, što se označava kao 20/20), vino od 10,95% vol. ima 86, 5 g/l (20/20), a vino s 11, 99% vol. ima 94,6 g/l (20/20). Ako su mjerenja obavljena kod drugih temperatura, npr. 20/4, 15/15 i sl., iskazani sadržaj etanola će biti drugačiji. Prirodnim alkoholom u vinu razumijeva se stvarna količina alkohola što je nastala vrenjem šećera iz grožđa. Pod pojmom ukupni alkohol u vinu razumijeva se zbir stvarnog i potencijalnog alkohola. Pod pojmom stvarni alkohol razumijeva se stvarna količina alkohola u vinu, bez obzira na podrijetlo (prirodni + dodani npr. kod proizvodnje lik. vina). Pod pojmom potencijalni alkohol razumijeva se ona količina alkohola u% vol. koja bi mogla nastati iz neprevrelog šećera vina, a izračunava se tako da se sadržaj šećera u g/l podijeli sa 17. Uz katalitičku aktivnost enzima alkohol-dehidrogenaze etanol u vinu prelazi u acetaldehid, čijom oksidacijom nastaje octena kiselina, a tu pretvorbu enolozi odgovarajućim postupcima nastoje spriječiti.
Vidi: alkoholi, alkoholno vrenje, razvrstavanje vina, zone proizvodnje u RH, zone prema A. J. Winkleru.

Osobni alati