ekonomija u vinogradarstvu i vinarstvu

Kao što je već istaknuto, vinogradarstvo je radno i kapitalno intenzivna grana poljoprivredne proizvodnje. To znači da podizanje i održavanje vinograda iziskuje puno (strojnog i ručnog) rada i značajno ulaganje novčanih sredstava.
Vjerojatno češće i više nego za neke druge proizvode slušamo prigovore o visokim cijenama grožđa i vina. Takvim, nerijetko neupućenim kritičarima, ali i svima koje zanima ova značajna grana našeg gospodarstva što posredno ili neposredno zapošljava velik broj našeg pučanstva nudimo orijentacijsku kalkulaciju sa željom da pokažemo koja je realna cijena tih proizvoda u našim proizvodnim i tržišnim uvjetima.

Približan (orijentacijski) proračun (kalkulacija) podizanja vinograda na površini od 1 ha

Razna sredstva i potrošni materijal

Naziv sredstva	Jed. mj.	I. god.	II. god.	III. god.	Uk. I-III	cijena	Izn. kn
Lozni cijepovi	kom.	4000			4000	8	32000
Loz. cij. nadosadnja	kom.		200	200	400	8	3200
NPK (5:20:30)	kg	800	800	400	2000	2	4000
Stajnjak	dt	200			200	40	8000
KAN 27%	kg			200	200	1	200
Sidra	kom.		80		80	30	2400
Kolčići iskolčavanje	kom.	4000			4000	0,5	2000
Kolci uz lozu	kom.	3600			3600	3	10800
Drveni stupovi	kom.		480		480	35	16800
Žica 0,28 mm	kg		200		200	6	1200
Žica 0,25 mm	kg		900		900	7	6300
Ostalo *							13100
Sveukupno							100 000

• (Cijena za razna sredstva i potrošni materijal u ovoj su kalkulaciji iskazani u kunama. Pod ostalim potrošnim materijalima iskazani su na temelju procjene zbirni troškovi sredstva za zaštitu, željezne zatezaljke, sredstva za impregnaciju stupova, čavli za pričvršćivanje žice uz kolac, vrba, liko i dr. Od ukupnog iznosa 13100,00 Kn, u prvoj godini planira se utrošiti 7100,00 a u drugoj i trećoj po 3000,00 Kn.)

Rad sa strojevima (traktor gusjeničar, traktor za obradu i drugi kultivatori)

Naziv posla	Jed. mj.	I. god	II. god.	III. god.	Ukupno
Priprema, krčenje...	radni dan	2			2
Odvoz krčevine		1			1
Rigolanje (strojno)		2			2
Odvoz kamena		1			1
Ravnanje i tanjuranje		0,5			0,5
Dovoz i rasip. gnoj.		1	1	1	3
Dov. i rasip. stajnjaka		1			1
Dov. cijepov. trst. i dr		0,5			0,5
Oranje i kultiv. 3x ...		1	1,5	1,5	4
Dovoz vode i prsk.		0,5	0,5	0,5	1,5
Dovoz drv. st. i žice			1	1	2
Ostali strojni rad		1	1	1	3
Ukupno		11,5	5	5	21,5

Ukalkulirana je prosječna cijena rada sa strojevima u iznosu od 1500 kn/desetsatni radni dan. Trošak rada sa strojevima od I. do III. godine iznosi (21,5 x 1500 =) 32250,00 Kn

Radna snaga

vrsta radova	Jed mj.	I. godina	II. godina	III. godina	Ukupno
Utovar krčevine	RD	5			5
Utovar iskopanog kamena	RD	5			5
Utovar i rasipanje umj. gnojiva	RD	2,5	2,5	2,5	7,5
Utovar i rasipanje stajnjaka	RD	4			4
Iskolčavanje	RD	5			5
Priprema cijepova za sadnju	RD	2			2
Sadnja cijepova i humčenje	RD	40			40
Kopanje rupa za nadosadnju i sadnja	RD		4	4	8
Kontrola i otkopavanje humaka	RD	2			2
Priprema i provođenje zaštite	RD	3	3	3	9
Ukapanje i postava stupova	RD		20		20
Natezanje žica i učvršćivanje uz stup	RD		8		8
Ukapanje sidra i postava željeznih natezaljki	RD		5	5	10
Kopanje ispod loze	RD	4	4	4	12
Plijevljenje i prvo vezivanje	RD	2	4	4	10
Drugo vezivanje i ostali poslovi u zeleno	RD	2	4	4	10
Rezidba u zrelo	RD	2	4	6	12
Skupljanje rozgve i paljenje	RD	1	2	2	5
Šiljenje i postava kolaca uz lozu	RD		5	2	7
Berba i iznošenje grožđa	RD			4	4
Svi ostali poslovi u vinogradu	RD	4,5	4,5	5,5	14,5
Sveukupno živi rad	RD	84	70	46	200

Cijena radnog dana (brutto) 200,00 Kn. Trošak rada sa strojevima od I do III godine iznosi 200,00 x 200,00 = 40 000,00 Kn.
Prema naprijed iskazanom predračunu, trošak podizanja vinograda na površini od 1 ha po godinama iznosi kako slijedi:

Vrsta troška	I. godina	II. godina	III. godina	Ukupno
Materijalni troškovi	47 600	33 900	18 500	100 000 - 58,06%
Troškovi rada mehanizacije	17 250	7 500	7 500	32 250 (18,72%)
Troško radne snage	16 800	14 000	9 200	40 000 (23,22%)
Ukupno	81 650	55 400	35 200	172 250 (100,00%)
	47,40%	32,16%	20,44%	100%

Kao što je u naslovu istaknuto, ovaj proračun (kalkulacija) je približan (orijentacijski). Na veća ili manja odstupanja od navedenih iznosa utjecat će različiti čimbenici, a najviše svojstva tla na kojem se vinograd podiže. Kao primjer dovoljno je usporediti cijenu rigolanja strojevima (gdje je to moguće) i rigolanja ručnom kopnjom. Na blago nagnutom tlu, bez kamena i na površini od 1 ha taj je posao moguće obaviti strojem za jedan do dva radna dana i uz cijenu od oko 1500 do 3000 kuna, dok je (npr. na kamenitom i strmom tlu) za taj posao (rigolanje na 70 cm dubine) potrebno znatno više i vremena i novčanih sredstava. Naime, dnevni učinak ručnog rigolanja na takvom tlu ponekad je i manji od 10 m2, pa u takvim uvjetima za ručno rigolanje valja utrošiti oko 1000 radnih dana. Prema tome cijena ručnog rigolanja (na kamenitim tlima) je i do šezdeset puta veća (1000 x 200 = 200000 Kn.) od cijene na tlu gdje se takav posao može obaviti strojno. To znači da je za podizanje vinograda na kamenitom tlu potrebno uložiti više sredstava za rigolanje nego na nekom drugom tlu za podizanje vinograda do punog roda.
Osim opisanih i drugih mogućih razlika u cijeni (i vremenu trajanja) pojedinih poslova valja istaći da u ovaj predračun nisu uvršteni ni troškovi ograđivanja (radi zaštite od divljači i eventualnih krađa), kao ni troškovi izrade prilaznog puta, izvođenja drenaže kao ni gradnja podzida za terase ako su ti zahvati potrebni. U račun nije uzeta ni izgradnja građevinskog objekta za radnike-vinogradare (skloništa od nevremena i odmorišta s odgovarajućim sanitarnim uređajima), te spremišta za alat, strojeve i zaštitna sredstva i dr. Troškovima podizanja novog vinograda valja pribrojiti i troškove osiguranja, projektiranja i analize tla (radi izbora podloge, utvrđivanja potrebne količine i vrste gnojiva itd.) te upravno administrativne troškove. Najveća stavka koja nije uzeta u račun je nabavka vinogradarskih strojeva za obradbu vinograda u rodu. Svim navedenim i mogućim drugim troškovnim stavkama valja dodati i cijenu uloženog kapitala (kamatu). Jedan od načina kako se to izračunava prikazujemo u nastavku.
Ako je kredit za podizanje vinograda (u 100% iznosu vrijednosti ulaganja prema naprijed prikazanoj kalkulaciji) dobiven na rok kreditiranja od 8 godina uz kamatu od 6%, s tim da se kamata plaća godišnje jedanput, a otplata duga počima četvrte i završava osme godine kreditiranja, tada računica izgleda ovako:

otplata duga	kamata	dug	godina
		81 650,00	prva
	4 899,00	81 650,00 +55 400,00 137 050,00	druga
	8 223,00	137 050,00 35 200,00 +172 250,	treća
34 450,00	10 335,00	172 250,00 -34 450,00 137 800,00	četvrta
34 450,00	8 268,00	137 800,00 -34 450,00 103 350,00	peta
34 450,00	6 201,00	103 350,00 -34 450,00 68 900,00	šesta
34 450,00	4 134,00	68 900,00 -34 450,00 34 450,00	sedma
34 450,00	1 722,50		osma
172 500,00	43 782,50

Ako za podizanje 1 ha vinograda valja uložiti (172 500,00 + 43 782,50=) 216 282,50 Kn. i ako će se u tijeku njegova proizvodnog vijeka u njemu proizvesti (kroz otprilike 28 godina) oko 216 000 kilograma vinskog grožđa, onda je samo s osnova uloženog kapitala to proizvedeno grožđe opterećeno sa 1 Kn./kg
Godišnji urod grožđa po hektaru (u našem primjeru, a radi prikaza kalkulacije), predviđa se kako slijedi:
- Prvi rod u trećoj godini najčešće je oko 40% punog roda ili 5 000 kg - U četvrtoj godini planira se urod od oko 80% punog roda ili 10 000 kg - Od pete do petnaeste godine puni rod grožđa za kvalitetna vina iznosi 12 000 kg/god. ili ukupno 120 000 kg - Od petnaeste do dvadeset i pete god. taj je urod nešto manji u našem primjeru neka bude 8 000 kg/ha ili 80 000 kg - Prema tome, ukupna planirana proizvodnja grožđa (za kval. vina) u tijeku proizvodnog vijeka vinograda iznosi 215 000 kg
Valja istaknuti, visinu uroda grožđa vinogradar regulira rezidbom, gnojidbom, zaštitom itd., a na to, uz prirodu kultivara (njegovu manju ili veću rodnost) utječu i ostali čimbenici, od kojih najviše vremenske prilike u tijeku vegetacije. Naprijed iskazani godišnji urod, prema tome nije stvarni prosječni urod u nas, iako je kod naprednih vinogradara on približno takav (pa i veći). U našem primjeru je uzet takvim da bi se objasnio način izračunavanja proizvodne cijene grožđa i vina. Razumljivo je, ako bi taj urod bio veći (što je moguće postići) tada će i cijena proizvedenog grožđa (i vina) po jedinici (za kg ili za L) biti niža, i obratno. Naime,prema našem važećem POV (NN br. 96/96 članak 10, 11 i 13) propisano je da urod grožđa u kg/ha za proizvodnju stolnih, kvalitetnih i vrhunsko vino smije iznositi po zonama proizvodnje B, C₁, C₂ i C₃ kako slijedi:

zona	za stolna vina	za kvalitetna vina	za vrhunska vina
B	11 000	10 000	9 000
C1	13 000	12 000	11 000
C2	13 000	12 000	11 000
C3	14 000	13 000	12 000

U kalkulacijama podizanja novih nasada vinograda i u kalkulaciji troškova održavanja rodnog vinograda što ju u nastavku donosimo, iskazani urod i troškovi bliži su urodima i cijenama proizvodnje kvalitetnih vina.
Specifikacija poslova u tijeku godine, utrošak radnih dana i potrošnog materijala, te cijena tih poslova i potrošnog materijala za 1 ha rodnog vinograda iznosi:

Rad sa strojevima	RD
Zimsko oranje, proljetno odoravanje, ljetno višekratno kultiviranje	5
Preventivna zaštita u rano proljeće, deset prskanja u tijeku vegetacije (uključivo dovoz vode za pripremu sredstava zaštite), četiri prašenja	7
Odvoz grožđa iz vinograda do mjesta preradbe	2
Odvoz rozgve i drugi nepredvidivi poslovi	3,5
Ukupno rad sa različitim strojevima	17,5 x 1 000 = 17 500,00
Radna snaga
Rezidba, vezidba, pljevljenje, vršikanje, umetanje ljetorasta među dvostruke žice i dr.	65
Popravak armature, zatezanje žica i dr.	7
Priprema zaštitnih sredstava za primjenu strojevima	10
Berba grožđa	30
Sakupljanje i iznošenje te paljenje rozgve, sakupljanje kamenja i dr.	10
Ukupno	122 x 200 = 24 400,00
Potrošni materijal u tijeku godine
Umjetna gnojiva (700 kg/ha NPK, 100 kg/ha KAN 27%)	1 500,00
Stupovi za zamjenu (10 kom), žica (10 kg), sidra (5 kom) i dr.	800,00
Sredstva za vezivanje	200,00
Razna zaštitna sredstva	7 500,00
Ukupno	10 000,00
Sveukupno troškovi održavanja 1 ha rodnog vinograda u tijeku godine	51 900,00 Kn
Ako je prosječni godišnji urod 10000 kg/ha, cijena 1 kg proizvedenog grožđa iznosi	5,19 Kn ili zaokruženo 5,20 Kn

Proizvodnoj cijeni grožđa od 5,20 Kn. valja dodati cijenu uloženog kapitala za podizanje vinograda (od 1,00 Kn./kg) i bar isto toliki iznos na ime amortizacije vinograda (ili postepenog otpisa vrijednosti vinograda), iz čega proizlazi da je (uz sada važeće cijene rada i materijala, i uz navedene uvjete kreditiranja) realna cijena vinskog grožđa (u koju u ovom prikazu nije uključen i obračunat porez PDV-a za ulazne troškove ni na prodajnu cijenu) iznosi oko 7,00 Kn./kg.
Ako je korisni učinak preradbe grožđa (randman) 70%, tj. ako se od 100 kg grožđa (čija je vrijednost 100 x 7,00 = 700 Kn), nakon prvog pretoka dobije 70 L vina, i ako se toj cijeni dodaju troškovi preradbe u visini od 2,00 kn/L (u koju uvrštavamo troškove prijevoza, utrošenog potrošnog materijala poput sulfitne kiseline, bistrila, kvasca, zatim vode za pranje, energije za rad postrojenja, amortizacije uređaja i objekata, utrošenog rada i drugih troškova), tada proizlazi da je cijena proizvedenog vina nakon prvog pretoka, također bez oračunatog PDV-ea (700 + 140 = 840 : 70 =) 12,00 Kn/L.
Stvarna cijena navedenih troškova preradbe najvjerojatnije je i viša, ali, ona je prikazana u ovoj kalkulaciji tako i zato jer nije obračunata vrijednost dropa-koma. U većim vinarijama značajnija stavka su i drugi sporedni proizvodi preradbe (a to su vinski talog i vinski kamenac).

Cijene punjenja vina u boce

Orijentacijski račun cijene punjenja vina u boce (od 1 i 0,75 L) izgleda otprilike ovako:

sirovina i potrošni materijal	u boci od 1 L	u boci od 0,75 L
Vino (+ 3% kalo punjenja) 12 x 1,03 =	12,360
12 x (1,03 x 0,75)		9,270
boca (1,60 x 1,03)	1,648	1,648
čep pluteni aglomerirani 38 x 26 mm 0,40 x 1,03	0,412
prirodni, iste dimenzije 1,50 1 1,03		1,545
Etiketa 0,50 x 1,03	0,515
1,00 x 1,03		1,030
Termogrčljiva kapica 0,1 x 1,03	0,103	0,103
Kartonska kutija 12/1 = 8,33 kk za 100 boca x 1,01 = 8,4kk : 12 =	0,700
6/0,75 = 16,66 kk za 100 boca x 1,01 = 16,8 kk : 6 =		2,800
Troškovi dorade vina za punjenje, filterploče za finalnu obradu, kazeinsko ljepilo za etikete, sredstva za pranje, samoljepiva traka za zatvaranje kart, kutija, utrošena energija, amortizacija postrojenja, cijena rada i dr. troškovi	0,762	1,104
Proizvodna cijena flaširanog vina po boci iznosi	16,50	17,50

Kao što je već u više navrata istaknuto, prikazane orijentacijske kalkulacije proizvodnje grožđa i vina biti će više ili niže od iskazanih ovisno o prirodnim uvjetima proizvodnje u vinogradu, o cijenama rada, repromaterijala, utoška energije, veličine pogona i obujma proizvodnje, te o nizu drugih čimbenika. Na proizvodnu cijenu (i grožđa i vina) valja dodati i ostale troškove npr. troškove reklame i propagande; reprezentacije kao i zaradu. Posebno valja u tu cijenu ubrojiti porez na promet i sl.
Ako je proizvodna cijena flaširanog vina u boci od 1L 16,50 Kn. i ako se toj cijeni doda zarada od 4,00 Kn/bocu, tada je krajnja cijena proizvođača 20,50 Kn. Na tu cijenu valja dodati 23% na ime poreza na dodanu vrijednost (što iznosi 4,715 Kn), pa je tada fakturna cijena vina 25,215 Kn. Iznos obračunatog poreza, u našem primjeru 23% od 20,50 Kn ili isto toliko od 26,445 Kn (tj. iznos od 4,715 kune po prodanoj boci od 1L i 4,945 kn kune za prodanu bocu sadržaja 0,75 L) proizvođač je dužan platiti Državnom proračunu RH u propisanom roku.
Za razliku od ostalih alkoholnih pića (rakija, žestokih pića, likera i dr.) vino je oslobođeno posebnog poreza na promet (tzv. trošarine).
Ako vinar od vinogradara kupuje grožđe i njemu će, kao i svakom drugom dobavljaču sirovina i repromaterijala u cijeni grožđa (i drugog repromaterijala) platiti 23% poreza, a toliki će porez (kao što smo to iskazali) obračunati i na svoju izlaznu cijenu krajnjeg proizvoda (u našem primjeru na cijenu vina u boci od 1L i 0,75L u kartonskoj kutiji, nepovratna ambalaža). Od tako obračunatog poreza (na dodanu vrijednost) oduzeti će već plaćeni porez (za kupljene sirovine i repromaterijal), a razliku između te dvije vrijednosti, i opet u propisanom roku, doznačiti će Državnom proračunu.
Bez obzira na moguća odstupanja od iskazanih cijena sirovina i repromaterijala , a u budućnosti i od očekivanih promjena stope poreza PDV-a (tj. poreza na dodanu vrijednost), pažljivi će čitatelj i sam utvrditi da je proizvodnja grožđa i vina složen posao, koji iziskuje uz stručno znanje još i znatna financijska sredstva, i da se, proizvodi li se u skladu s važećim propisima i u uvjetima kakvi vladaju na našem tržištu u 2010.-oj godini za radnu snagu, reprodukcijski materijal i kapital, vina ne mogu proizvoditi i prodavati u bescjenje. Svatko tko u ovim prilikama prodaje zdravo grožđe kvalitetnih kultivara ispod 7 Kn/kg (stim da tu cijenu valja uvećati za PDV) taj nije sam podizao vinograd pa svjesno ili nesvjesno, kako se to običava reći “jede supstancu”. Isto tako, tko prodaje kvalitetno vino nakon prvog pretoka ispod cijene od 12,00 Kn/L i tko prodaje kvalitetno vino u boci od 1 L (nepovratna boca, čepljeno pluto čepom u kart. kutiji) uz cijenu nižu od 25,00 kuna za to vino u boci od 1 L, taj čini istu grešku ili je isforsirao urod grožđa za proizvodnju vina s oznakom kontroliranog podrijetla iznad zakonom propisanih normativa ili je posegnuo za nekim drugim nedopustivim postupcima u toj proizvodnji. Valja međutim istaći da urod grožđa za vina bez oznake kontroliranog podrijetla nije zakonski ograničen, pa ako je on dva puta veći, (a to je moguće postići), tada će i cijena takvog krajnjeg proizvoda (stolnog vina bez oznake kontroliranog podrijetla) u boci biti otprilike upola manja.