Vinopedia - riznica znanja o lozi i vinu

crvenica

Izvor: Vinopedia
Skoči na: orijentacija, traži
mladi istarski vinograd na crvenici (RG)
je (uz crljenica i terra rossa) jedan od naziva za mediteranska tla crvene-smeđecrvene ili žutocrvene boje. Opisanu boju tlu daju hidroksidi i oksidi željeza. To je tlo nastalo iz netopivog dijela vapnenca i dolomita u davnom, vjerojatno toplijem dobu. Kalcijev se karbonat (CaCO3) pod utjecajem kišnice u kojoj je prisutan ugljik (IV) oksid (H2O + CO2 = H+ + HCO3), otapa, odlazeći u vodotoke ili tvoreći u špiljama sige, odnosno na slapovima rijeka naslage sedre. Netopivi mineralni dio je već ukratko opisano reliktno (u davnim vremenima nastalo i do danas sačuvano) tlo, na čija su svojstva uz petrografski supstrat, vodu, ugljični dioksid i temperaturu utjecali, uz reljef i biološki čimbenici (biljni i životinjski svijet), a obradbom (i gnojidbom) i čovjek. Da bi nastao sloj takva tla debljine od 1 mm, procjenjuje se da je potrebno vremensko razdoblje od oko 100 godina. Djelovanjem vode i vjetra nastala crvenica se je na pojedinim mjestima taložila, te su na taj način nastala, danas prisutna dublja i plića tla crvenica. Strukturu crvenica čini glina (čestice manje od 0,002 mm), sitniji i krupniji pjesci (promjera od 0,06 do 2 mm) i čestice praha (kako se nazivaju čestice čiji je promjer manji od najsitnijih čestica pijeska, a veći od promjera čestica gline). Takva struktura tla lako je obradiva. Od bioelemenata kalij je najprisutniji, dok je za uzgoj vinove loze (i ostalih polj. kultura) sadržaj fosfora najčešće nizak, pa ga (na temelju pedološke analize) valja gnojidbom tlu dodati. To vrijedi i za element Ca, kojim se, također na temelju analize (kalcifikacijom) obogaćuje tlo tim bioelementom i popravlja njegova vrlo često slabokisela reakcija. Zbog visokih temperatura i brze razgradnje organskih tvari, sadržaj humusa je u crvenicama vrlo nizak (od 1 do 2%), što upućuje na potrebu povremenog dodatka komposta ili stajskog gnoja (uz eventualnu primjenu malčiranja i zelene gnojidbe). Najveće se površine (od oko 90.000 ha) obradivih crvenica u Republici Hrvatskoj nalaze u Istarskoj županiji i to na području zapadnog istarskog vinogorja.
Osobni alati