Vinopedia - riznica znanja o lozi i vinu

clairette

Izvor: Vinopedia
(Usporedba među inačicama)
Skoči na: orijentacija, traži
 
Redak 1: Redak 1:
(čit. kleret), je naziv za dvije mediteranske sorte v. l. od kojih se c. rosé praktički više i ne uzgaja, dok je c. blanc (bijela) poznata i tražena. Ona se najviše uzgaja na jugu [[Francuska|Francuske]]. Odatle je prenijeta u ostala vinorodna područja (npr. [[SAD]] - Kaliforniju, [[Izrael]]). Rodi redovito i obilno, a o proizvodnoj orijentaciji ovisi hoće li se iz njena grožđa proizvoditi vina (koja mogu doseći i do 14% vol. alk.), [[pjenušavo vino|pjenušci]] (Claret de Die) ili spec. vina (poput [[vermut]]a). Vina c. sklona su [[maderizacija|maderizaciji]], pa je i to razlogom što se ne forsira odvojena preradba već se prerađuje s drugim sortama i ulazi u sastav [[ružice|ružičastih]] (npr. u čuveni Rosé de Tavel) i [[crnih vina]] (poput poznatoga [[Châteauneuf-du-Pape]]).
+
(čit. kleret), je naziv za dvije mediteranske sorte v. l. od kojih se c. rosé praktički više i ne uzgaja, dok je c. blanc (bijela) poznata i tražena. Ona se najviše uzgaja na jugu [[Francuska|Francuske]]. Odatle je prenijeta u ostala vinorodna područja (npr. [[SAD]] - Kaliforniju, [[Izrael]]). Rodi redovito i obilno, a o proizvodnoj orijentaciji ovisi hoće li se iz njena grožđa proizvoditi vina (koja mogu doseći i do 14% vol. alk.), [[pjenušavo vino|pjenušci]] (Claret de Die) ili spec. vina (poput [[vermut]]a). Vina c. sklona su [[maderizacija|maderizaciji]], pa je i to razlogom što se ne forsira odvojena preradba već se prerađuje s drugim sortama i ulazi u sastav [[ružica|ružičastih]] (npr. u čuveni Rosé de Tavel) i [[crno vino|crnih vina]] (poput poznatoga [[Châteauneuf-du-Pape]]).
 
[[Category:sorte vinove loze]]
 
[[Category:sorte vinove loze]]

Trenutačna izmjena od 17:44, 16. prosinca 2011.

(čit. kleret), je naziv za dvije mediteranske sorte v. l. od kojih se c. rosé praktički više i ne uzgaja, dok je c. blanc (bijela) poznata i tražena. Ona se najviše uzgaja na jugu Francuske. Odatle je prenijeta u ostala vinorodna područja (npr. SAD - Kaliforniju, Izrael). Rodi redovito i obilno, a o proizvodnoj orijentaciji ovisi hoće li se iz njena grožđa proizvoditi vina (koja mogu doseći i do 14% vol. alk.), pjenušci (Claret de Die) ili spec. vina (poput vermuta). Vina c. sklona su maderizaciji, pa je i to razlogom što se ne forsira odvojena preradba već se prerađuje s drugim sortama i ulazi u sastav ružičastih (npr. u čuveni Rosé de Tavel) i crnih vina (poput poznatoga Châteauneuf-du-Pape).

Osobni alati