Vinopedia - riznica znanja o lozi i vinu

chardonnay

Izvor: Vinopedia
Inačica od 16:15, 3. siječnja 2009. koju je unio/unijela Ivo (Razgovor | doprinosi)
Skoči na: orijentacija, traži
chardonnay (ECR)
(čit. šardone), franc. vinska sorta bijelog grožđa koju čak i neki ampelografi pogrešno poistovjećuju s pinotom bijelim. Vjerojatno je tome razlog što se ova sorta ponegdje naziva i pinot chardonnay, iako s ostalim sortama pinota (p. bijeli, p. sivi i p. crni) genetski (tj. rodbinski i botanički) nema sličnosti ni rodbinske veze. Ova je sorta priznata na vinskoj izložbi u Lionu, 1872. Uža joj je domovina pokrajina Champagne i Burgundija odakle se zbog primjerene otpornosti na sivu plijesan, i zbog stalne rodnosti, a naročito zbog kakvoće vina što se dobije preradbom njena grožđa, proširila više ili manje po svim kontinentima. Ovoj sorti snažna rasta više odgovara dugi rez, ali podjednako dobro uspijeva i na drugim uzgojnim oblicima, uključujući i onaj koji je prilagođen za mehaniziranu berbu. Pravilnikom o Nacionalnoj listi priznatih kultivara vinove loze u RH (NN 159/04.) njen se uzgoj preporuča u svim podregijama izuzev u podregiji Srednja i južna Dalmacija. Mali piramidalni grozdovi, u pravilu uvijek s jednim krilcem i s podjednako razvijenim, srednje velikim, slatkim i ugodno kiselim bobicama puni su soka, pa moraju biti vinificirani neposredno poslije berbe. Vina ch. su odlična osnova za proizvodnju pjenušca. Zbog velikog interesa za ovu sortu, mnogi su uzgajivači nastojali selekcijom uzgojiti klon koji bi bio još bolji. To je pošlo za rukom francuskim (11 klonova) i talijanskim stručnjacima, pa se, primjerice (iz rasadnika Rauscedo) tržištu nudi ch. klon R8, (vina dobivena iz njegova grožđa imaju iznimnu finoću) i ch. klon R4 Mousque (iz kojega se dobiju vina prikladna za sljubljivanje s drugim muškatnim vinima). Od ukupno 37 hrvatskih vina chardonnay s oznakom kontroliranog zemljopisnog podrijetla (1997./1998.) u kategoriju vrhunskih uvrštena su tri (jedan iz vinogorja Đakovo, dva iz vinogorja Međimurje), 22 su kvalitetna (od čega šest iz podregije Plešivica, po pet iz podregije Prigorje-bilogora i Zagorje-Međimurje, četiri iz podregije Slavonija i dva iz podregije Istra), a u skupini stolnih vina s k. z. p. uvršteno ih je ukupno dvanaest. Vidi: klevner
Osobni alati