Vinopedia - riznica znanja o lozi i vinu

chardonnay

Izvor: Vinopedia
Inačica od 18:18, 1. srpnja 2010. koju je unio/unijela Ivo (Razgovor | doprinosi)
Skoči na: orijentacija, traži
chardonnay (ECR)
(čit. šardone), franc. vinska sorta bijelog grožđa koju su pred dvadesetak i više godina čak i neki ugledni ampelografi pogrešno poistovjećivali s pinotom bijelim. Pred dvadesetak godina (točnije 1999.) molekularno-genetskim postupcima (zaslugom znanstvenika Bowers i suradnika.) dokazano je da je jedan od roditelja tog vrlo cijenjenog i rasprostranjenog kultivara iz skupine pinota, a drugi sorta bijelog grožđa (koja se je uzgajala krajem XIX. stoljeća u Hrvatskoj (i to u vinogorjima današnje kontinentalne regije) i čije je ime biela belina velika, ali i na području Štajerske, gdje se je nazivala Heunisch weisser. Između ostalih, zapis o spomenutoj belini ostavio nam je i jedan od tadašnjih najpoznatijih ampelografa Hermann Goethe u knjizi Ampelographie - Rebenkunde, Zweite Auflage z 1887. godine, kao voditelj međunarodnog ampelografskog povjerenstva (na njemačkom Geschaftsleiter der internationalen ampelographischen Kommission). Kultivar chardonnay je priznata na vinskoj izložbi u Lionu, 1872. Tvrdi se da joj je uža domovina okrug Macconais, regija Burgundija, te da je ime dobila po istoimenom nazivu sela Chardonnaya. U Francuskoj se uzgaja u Alzasu, u pokrajini Champagne te u Burgundija odakle se zbog primjerene otpornosti na sivu plijesan, i zbog stalne rodnosti, a naročito zbog kakvoće vina što se dobije preradbom njena grožđa, proširila po svim kontinentima. Ovoj sorti snažna rasta više odgovara dugi rez, ali podjednako dobro uspijeva i uz primjenu drugih uzgojnih oblika, uključujući i onaj koji je prilagođen za mehaniziranu berbu. Pravilnikom o Nacionalnoj listi priznatih kultivara vinove loze u RH (NN 159/04.) njen se uzgoj preporuča u svim podregijama izuzev u podregiji Srednja i južna Dalmacija. Mali piramidalni grozdovi, u pravilu uvijek s jednim krilcem i s podjednako razvijenim, srednje velikim, slatkim i ugodno kiselim bobicama puni su soka, pa moraju biti vinificirani neposredno poslije berbe. Vina chardonnaya su odlična osnova za proizvodnju pjenušca. Zbog velikog interesa za ovu sortu, mnogi su uzgajivači nastojali selekcijom uzgojiti klon koji bi bio još bolji. To je pošlo za rukom francuskim (11 klonova) i talijanskim stručnjacima, pa se, primjerice (iz rasadnika Rauscedo) tržištu nudi chardonnayev klon R8, (vina dobivena iz njegova grožđa imaju iznimnu finoću) i chardonnay-klon R4 Mousque (iz kojega se dobiju vina prikladna za sljubljivanje s drugim muškatnim vinima). Od ukupno 37 hrvatskih vina chardonnay s oznakom kontroliranog zemljopisnog podrijetla (1997./1998.) u kategoriju vrhunskih uvrštena su tri (jedan iz vinogorja Đakovo, dva iz vinogorja Međimurje), 22 su kvalitetna (od čega šest iz podregije Plešivica, po pet iz podregije Prigorje-bilogora i Zagorje-Međimurje, četiri iz podregije Slavonija i dva iz podregije Istra), a u skupini stolnih vina s k.z.p. uvršteno ih je ukupno dvanaest.
Vidi: klevner
Osobni alati