Vinopedia - riznica znanja o lozi i vinu

bolesti vinove loze

Izvor: Vinopedia
(Usporedba među inačicama)
Skoči na: orijentacija, traži
Redak 1: Redak 1:
su sve poremetnje u fiziologiji prehrane loze i svaki gljivični, bakterijski i virusni napadaj, kao i napadaj [[fitoplazme|fitoplazmoza]] na bilo kojem njenu organu ([[korijen vinove loze|korijenu]], [[rozgva|rozgvi]], [[list vinove loze|listu]], [[cvijet vinove loze|cvatu]], [[grožđe|grožđu]]..) zbog kojega biljka trpi štetu, zaostaje u razvoju i propada ili zbog kojeg bude djelomice ili potpuno uništen urod grožđa, odnosno smanjena kvaliteta ploda i proizvoda koji se dobije njegovom preradbom. Među glavne bolesti vinove loze ubrajamo [[plamenjača|plamenjaču]], (koju vinogradari češće zovu [[peronospora]]), [[pepelnica|pepelnicu]], [[crveni palež lista]], [[sušica cvata vinove loze|sušicu cvata]], [[antraknoza|antraknozu]], [[fomopsis]] ili [[crna pjegavost|crnu pjegavost]] odnosno [[eskorioza|eskoriozu]], [[siva plijesan|sivu plijesan]], [[trulež korijena loze]], koje svrstavamo u [[kriptogamne bolesti na vinovoj lozi]], zatim [[kloroza|klorozu]], [[rak vinove loze]], [[virusna infektivna degeneracija loze|virusnu infektivnu degeneraciju]], [[ESKA|ESKU]], [[žutica vinove loze|žuticu]] (fitoplazmozu) vinove loze i dr.
+
su sve poremetnje u fiziologiji prehrane loze i svaki gljivični, bakterijski i virusni napadaj, kao i napadaj [[fitoplazme|fitoplazmoza]] na bilo kojem njenu organu ([[korijen vinove loze|korijenu]], [[rozgva|rozgvi]], [[list vinove loze|listu]], [[cvijet vinove loze|cvatu]], [[grožđe|grožđu]]..) zbog kojega biljka trpi štetu, zaostaje u razvoju i propada ili zbog kojeg bude djelomice ili potpuno uništen urod grožđa, odnosno smanjena kvaliteta ploda i proizvoda koji se dobije njegovom preradbom.<br> Prema dugogodišnjem praćenju gubitaka koje na kulturnom bilju izazivaju bolesti, štetnici i korovi  na poljoprivrednim kulturama (o vidu smanjenja uroda ili kakvoće ploda koji se proizvodi, nerijetko iznose i više od 40% od vrijednosi proizvodnje koja bi se ostvarila kada bi se spriječili navedeni napadi navedenih patogena. Dakako, štete su različitog inteziteta za pojedine biljne kulture, od kojih su neke na njih otpornije, druge osjetljivije. Biljne bolesti izazvane mikroorganizmima (primjerice bakterijama, gljivicama) a jednako tako i virusima, fitoplazmama i poremetnjom u ishrani bilja (što se iskazuje poput kloroze i drugim znakovima na lodu (zbog manjkaili viška nekih elemenata ili hranjivih sastavina, valja pravovremeno uočiti, kako se sa mjerama zaštite i liječenja ne bi kasnilo.. Da bi se pravodobno poduzele neke mjere zaštite ili liječenja, važno je pratiti fenofaze i vremenske prilike, od čega ovisi razvoj nekog od patogena.. Neke se bolesti mora početi suzbijati i prije nego se manifestiraju (iskažu), a među takve svrstavamo i plamenjaču (koju izaziva gljivica Plasmopara viticola i pepelnicu, koju izaziva gljivica Uncinula necator. Da bi se na vrijeme otkrila tzv. primarna infekcija plamenjače (koja nastupa kada su ljetorasti duljine od 10 cm, prvi mladi listići promjera oko 2 cm, te kada ja palo 10 mm kiše, a temperatura zraka dosegla 10 i više stupnjeca Celzija. Suvremenim napravama ta se mjerenja mogu obaviti svakodnevno, ne tako davno, o tome su vinogradari bili informirani putem radio vijesti ili na drugi sličan način.<br>Među glavne bolesti vinove loze ubrajamo [[plamenjača|plamenjaču]], (koju vinogradari češće zovu [[peronospora]]), [[pepelnica|pepelnicu]], [[crveni palež lista]], [[sušica cvata vinove loze|sušicu cvata]], [[antraknoza|antraknozu]], [[fomopsis]] ili [[crna pjegavost|crnu pjegavost]] odnosno [[eskorioza|eskoriozu]], [[siva plijesan|sivu plijesan]], [[trulež korijena loze]], koje svrstavamo u [[kriptogamne bolesti na vinovoj lozi]], zatim [[kloroza|klorozu]], [[rak vinove loze]], [[virusna infektivna degeneracija loze|virusnu infektivnu degeneraciju]], [[ESKA|ESKU]], [[žutica vinove loze|žuticu]] (fitoplazmozu) vinove loze i dr.

Inačica od 11:26, 10. veljače 2012.

su sve poremetnje u fiziologiji prehrane loze i svaki gljivični, bakterijski i virusni napadaj, kao i napadaj fitoplazmoza na bilo kojem njenu organu (korijenu, rozgvi, listu, cvatu, grožđu..) zbog kojega biljka trpi štetu, zaostaje u razvoju i propada ili zbog kojeg bude djelomice ili potpuno uništen urod grožđa, odnosno smanjena kvaliteta ploda i proizvoda koji se dobije njegovom preradbom.
Prema dugogodišnjem praćenju gubitaka koje na kulturnom bilju izazivaju bolesti, štetnici i korovi na poljoprivrednim kulturama (o vidu smanjenja uroda ili kakvoće ploda koji se proizvodi, nerijetko iznose i više od 40% od vrijednosi proizvodnje koja bi se ostvarila kada bi se spriječili navedeni napadi navedenih patogena. Dakako, štete su različitog inteziteta za pojedine biljne kulture, od kojih su neke na njih otpornije, druge osjetljivije. Biljne bolesti izazvane mikroorganizmima (primjerice bakterijama, gljivicama) a jednako tako i virusima, fitoplazmama i poremetnjom u ishrani bilja (što se iskazuje poput kloroze i drugim znakovima na lodu (zbog manjkaili viška nekih elemenata ili hranjivih sastavina, valja pravovremeno uočiti, kako se sa mjerama zaštite i liječenja ne bi kasnilo.. Da bi se pravodobno poduzele neke mjere zaštite ili liječenja, važno je pratiti fenofaze i vremenske prilike, od čega ovisi razvoj nekog od patogena.. Neke se bolesti mora početi suzbijati i prije nego se manifestiraju (iskažu), a među takve svrstavamo i plamenjaču (koju izaziva gljivica Plasmopara viticola i pepelnicu, koju izaziva gljivica Uncinula necator. Da bi se na vrijeme otkrila tzv. primarna infekcija plamenjače (koja nastupa kada su ljetorasti duljine od 10 cm, prvi mladi listići promjera oko 2 cm, te kada ja palo 10 mm kiše, a temperatura zraka dosegla 10 i više stupnjeca Celzija. Suvremenim napravama ta se mjerenja mogu obaviti svakodnevno, ne tako davno, o tome su vinogradari bili informirani putem radio vijesti ili na drugi sličan način.
Među glavne bolesti vinove loze ubrajamo plamenjaču, (koju vinogradari češće zovu peronospora), pepelnicu, crveni palež lista, sušicu cvata, antraknozu, fomopsis ili crnu pjegavost odnosno eskoriozu, sivu plijesan, trulež korijena loze, koje svrstavamo u kriptogamne bolesti na vinovoj lozi, zatim klorozu, rak vinove loze, virusnu infektivnu degeneraciju, ESKU, žuticu (fitoplazmozu) vinove loze i dr.

Osobni alati