Vinopedia - riznica znanja o lozi i vinu

biodinamički uzgoj grožđa

Izvor: Vinopedia
(Usporedba među inačicama)
Skoči na: orijentacija, traži
 
Redak 5: Redak 5:
 
<br>Preparate koji se primjenjuju u biodinamičkom uzgoju mnogi smatraju bizarnima i ekscentričnim. Za njegu tla, koristi se isključivo prirodni kompost, a za njegu čokota biljni čajevi i biljne smjese od koprive (Urtica dioica), kamilice (Matricaria chamamilla), maslačka (Taraxsacum officinale), odoljena (Valeriana officinalis), hajdučke trave -stolisnik (Achillea millefolium) i tek u malim dozama [[sumpor]] i [[bordoška juha]].
 
<br>Preparate koji se primjenjuju u biodinamičkom uzgoju mnogi smatraju bizarnima i ekscentričnim. Za njegu tla, koristi se isključivo prirodni kompost, a za njegu čokota biljni čajevi i biljne smjese od koprive (Urtica dioica), kamilice (Matricaria chamamilla), maslačka (Taraxsacum officinale), odoljena (Valeriana officinalis), hajdučke trave -stolisnik (Achillea millefolium) i tek u malim dozama [[sumpor]] i [[bordoška juha]].
 
<br>Biodinamički uzgoj, tvrde njegovi zagovornici, maksimalno ističe osobnost parcele. Poput homeopatskog liječnika, biodinamički poljoprivrednik analizira zemlju, utvrđuje gdje je izgubljena ravnoteža i ponovno je uspostavlja. Cilj je zemlju vratiti u samoodrživi habitat koji sam sebe regulira.
 
<br>Biodinamički uzgoj, tvrde njegovi zagovornici, maksimalno ističe osobnost parcele. Poput homeopatskog liječnika, biodinamički poljoprivrednik analizira zemlju, utvrđuje gdje je izgubljena ravnoteža i ponovno je uspostavlja. Cilj je zemlju vratiti u samoodrživi habitat koji sam sebe regulira.
<br>Vidi: [[bioinsekticid]], [[ekološko vinogradarstvo]], [[ekovino]], [[biodinamički uzgoj grožđa]], [[organsko vinogradarstvo]].
+
<br>Vidi: [[bioinsekticid]], [[ekološko vinogradarstvo]], [[ekovino]], [[organsko vinogradarstvo]].

Trenutačna izmjena od 11:14, 18. kolovoza 2013.

(u Francuskoj često biodynamic) sve se više popularizira u proteklih dvadesetak godina, posebice u Europi (Francuska, Švicarska, Italija, Austrija, Njemačka), ali i u „Novom svijetu“, u Kaliforniji (gdje je Grgich Hills trenutno najveća tvrtka koja u Sjedinjenim Državama primjenjuje biodinamički uzgoj grožđa u svojih 5 vinograda, na 146 ha) i u Oregonu, te u Južnoafričkoj Republici, Australiji, Čileu i dr.
Kao i biodinamička poljoprivreda općenito, tako se i biodinamički uzgoj grožđa temelji na učenjima dr. Rudolfa Steinera (1861-1925), austrijskog filozofa i mističara podrijetlom iz Međimurja (rođenog u mjestu Donji Kraljevac), osnivača antropozofskog pokreta (za kojeg drugi tvrde da je to pseudofilozofski nazor prema kojem navodno čovjek intuicijom i bez razmišljanja može spoznati natprirodne svjetove), spiritualističko-mističke doktrine, koja je u srži biodinamičkog uzgoja bilja. Njegovo slavno „Predavanje iz poljoprivrede“, 1924. godine, preteča je dobrom dijelu organskog pokreta u poljoprivredi. Biodinamički pristup smatra se konačnim, krajnjim oblikom organske poljoprivrede.
Budući da se radi o „pobuni protiv agrikemikalija“, u biodinamičkom uzgoju grožđa zabranjena su kemijska gnojiva, herbicidi, pesticidi, sintetski sistemski fungicidi i sl.
Među ekstremnije načine biodinamičkog uzgoja vinove loze svrstava se onaj koji sve poslove u vinogradu od sadnje do rezidbe itd., kao i primjenu dopuštenih preparata i svih poslova u vinariji obavlja u skladu s mjesečevim mijenama, položaju planeta, ritmom prirode, kozmičkim ritmovima s punim razumijevanjem tih sila, razumijevanjem ekološkog, energetskog i spiritualnog u prirodi. Ključ uspjeha, prema Steineru, leži u našem etičkom i skladnom odnosu s tlom, vegetacijom, životinjskim svijetom i jednih s drugima.
Preparate koji se primjenjuju u biodinamičkom uzgoju mnogi smatraju bizarnima i ekscentričnim. Za njegu tla, koristi se isključivo prirodni kompost, a za njegu čokota biljni čajevi i biljne smjese od koprive (Urtica dioica), kamilice (Matricaria chamamilla), maslačka (Taraxsacum officinale), odoljena (Valeriana officinalis), hajdučke trave -stolisnik (Achillea millefolium) i tek u malim dozama sumpor i bordoška juha.
Biodinamički uzgoj, tvrde njegovi zagovornici, maksimalno ističe osobnost parcele. Poput homeopatskog liječnika, biodinamički poljoprivrednik analizira zemlju, utvrđuje gdje je izgubljena ravnoteža i ponovno je uspostavlja. Cilj je zemlju vratiti u samoodrživi habitat koji sam sebe regulira.
Vidi: bioinsekticid, ekološko vinogradarstvo, ekovino, organsko vinogradarstvo.

Osobni alati