Vinopedia - riznica znanja o lozi i vinu

Vitis vinifera L.

Izvor: Vinopedia
Skoči na: orijentacija, traži

latinski je botanički naziv za europsku (plemenitu, kulturnu, domaću) vinovu lozu. Loze su povijuše, kojima mladice pužu po tlu ili se, pričvršćujući se viticama i obavijajući se, penju, pa ih nazivamo penjačicama. Cvijet loze je dvospolan ili jednospolan, a kada prašnici, zbog zakržljalosti npr., nisu sposobni oploditi tučak u istom cvijetu, govorimo o funkcionalno ženskom cvijetu. Takve se sorte moraju saditi uz druge, istodobno cvatuće, da bi ih one oprašile. Cvjetovi loze grupirani su u cvat, koji se naziva grozd. Na osnovi okamina (fosila), utvrđeno je da su preteče porodice (Familie) lozice (Vitaceae) živjele čak prije više od 100 milijuna godina. Na isti je način ustanovljeno da su se prvi preci roda Vitis, kojim pripada i naša kulturna loza, pojavili nešto poslije, i to na širokom prostoru, na američkom, azijskom i europskom kontinentu. Otada su mnogi preci vinove loze izumrli, drugi su se evolucijom mijenjali, pa danas botaničari i ampelografi rod Vitis dijele u dva podroda, od kojih se podrod Euvitis (prema rasprostranjenosti) grupira u oko 40 istočnoazijskih vrsta roda loze, 30 sjevernoameričkih vrsta roda loze i dvije euroazijske vrste roda loze. Američke vrste loze u suvremenom vinogradarstvu imaju značajnost kao podloge i kao roditelji novostvorenih hibrida (direktora). Od spomenute dvije euroazijske vrste gospodarski je najvažnija ona koju nazivamo plemenita, domaća, europska ili kulturna, a latinski najčešće samo Vitis vinifera L. (iako bi joj valjalo dodati i podatak da je to podvrsta domaća ili lat. subspecies sativa). Neki drže da se današnja V. v. L. razvila spontanom evolucijom iz Vitis sylvestris (tj. šumske). Drugi, pak, tvrde da su i Vitis silvestris i Vitis sativa samo podvrste ili varieteti Vitis vinifere i da ih valja punim nazivom pisati Vitis vinifera subspecies sativa i Vitis vinifera subspecies sylvestris. Ostavimo te stručne probleme stručnjacima, a mi se podsjetimo da vrsta V. v. L. ima oko 20.000 sorata, od kojih su neke nastale bez utjecaja čovjeka (spontanom evolucijom) kroz dugi niz godina, dok je druge uzgojio (križanjem i selekcijom) i još uvijek uzgaja čovjek.

Osobni alati