Vinopedia - riznica znanja o lozi i vinu

Pokuplje

Izvor: Vinopedia
Skoči na: orijentacija, traži

je naziv nizinskog područja uz rijeku Kupu od Ozlja do utoka u Savu, po kojem je nazvana, površinom vinograda i proizvodnjom grožđa i vina najmanja vinogradarska podregija kontinentalne Hrvatske. Ta podregija obuhvaća velik prostor od obronaka Šamarice, Petrove i Zrinjske gore, s jedne i Kleka, Roga i Žumberačkog gorja, s druge strane, a na istok sve do Siska i državne granice s BIH, međutim, vinogradarski su značajna samo tri vinogorja, Karlovac, Petrinja i Vukomeričke gorice.
Heterogenost reljefa na tom brdovitom, brežuljkastom i nizinskom prostoru, koji je presjecan jarugama i dolinama uz tokove rijeka (od Karlovca, Duga Rese, Generalskog Stola, Bosiljeva, Netretića, Barilovića, Draganića i Žakanja) ne pruža posvuda uvjete za uzgoj europske v.l., pa se na takvim mjestima ponegdje sade hibridni proizvođači. Na suncu okrenutim i povišenim površinama iznad 200 m nadmorske visine uzgaja se (uz kolac) i plemenita loza koja se gusto sadi i ručno obrađuje, a proizvedeno grožđe (bijelih i crnih kultivara) zajedno bere i prerađuje na tradicionalan način i za potrebe domaćinstva.
Ekološki su povoljniji vinogradarski položaji u vinogorju Vukomeričke gorice u kojem su upisnikom evidentirana dva proizvođača (Hrvatske šume i Jurica Pavelić) i u petrinjskom vinogorju u kojem je Upisnikom registriran samo jedan (Ante Marinčić), s tim da valja istaći, kako ovo područje, s obzirom na prirodne čimbenike (klimu, tlo i autohtoni sortiment) ima uvjeta za vinogradarsku proizvodnju i da je šteta što se ništa ne poduzima da se oni iskoriste.
Klimatski, podregija Pokuplje uvrštava se u umjereno humidno kontinentalno područje u kojem srednja temperatura zraka u tijeku vegetacije varira između 17 i 18°C, s tim da je i ovdje najhladniji mjesec siječanj, a najtopliji srpanj. Ekstremno visoki apsolutni temperaturni maksimum od 42,4°C zabilježen je (5.07.1950.) u Karlovcu, a apsolutno najniža temperatura od -30°C u Topuskom (1932.). Kasni proljetni mrazevi, (za koje je srednji datum pojave oko 10.04.) i rani jesenski (za koje je srednji datum pojave 29.10.) iznimno u nekim godinama mogu štetiti razvoju loze, ipak te su pojave vrlo rijetke (što potvrđuje i činjenica da su, od kako se vrše promatranja zabilježene dva puta i to 5.05.1932. i 19.05.1952.). Broj vedrih dana (80-90) kao i dana prikladnih za radove u vinogradu (154-170) pogoduje razvoju vinogradarstva, međutim broj dana kada se javlja tuča (jedan do dva puta godišnje u travnju i svibnju) i kada nastupaju olujni vjetrovi (pet do šest puta u tijeku godine) nameće potrebu da se u tom smislu razmišlja o zaštiti.
Raznolikost tipova tla uvjetovana je raznolikošću supstrata na kojima su nastali, kao i drugim čimbenicima, pa su na višim položajima to pretežito plitka smeđa tla i rendzine, a u nižim izluženim supstratima isključivo podzoli. Za postizanje njihove potrebne plodnosti uz intenzivnu humizaciju i kalcifikaciju te zasijavanje s leguminozama, potrebna je i pojačana gnojidba s mineralnim gnojivima u skladu s pedološkom analizom.
Pravilnikom o Nacionalnoj listi dopuštenih kultivara vinove loze u RH (NN 159/04.), preporučeni su: graševina, pinot bijeli, pinot sivi, silvanac zeleni, sauvignon bijeli, rizling rajnski, traminac crveni, traminac bijeli, rizvanac, chardonnay, neuburger, veltlinac crveni, veltlinac zeleni, šipelj, plavec žuti, muškat bijeli, muškat žuti, muškat ottonel, zelenac slatki bijeli, manzoni bijeli i moslavac, a od crnih frankovka, portugizac crni, pinot crni, merlot crni, zweigelt i lovrijenac.
Kao što je već istaknuto, autohtona sorta ovog kraja je petrinjska ranina bijela (dišeća ranina bijela) i ovnek žuti, što je istoznačnica za škrlet bijeli.

Osobni alati