Vinopedia - riznica znanja o lozi i vinu

Podunavlje

Izvor: Vinopedia
Inačica od 12:02, 5. ožujka 2011. koju je unio/unijela Ivo (Razgovor | doprinosi)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Skoči na: orijentacija, traži
Podregija Podunavlje

UNIQ6b21e4497bfda51a-googlemap-00000000-QINU

Baranja
Erdut
Srijem

je naziv najistočnije hrvatske vinogradarske podregije s tri vinogorja: Srijem, Erdut i Baranja. Najveći dio vinograda u vinogorju Srijem smjestio se na platoima uz ili nedaleko od Dunava (Vukovar, Tovarnik, Tompojevci, Bogdanovci Nuštar, Nijemci, Stari Jankovci, Vinkovci, Ivankovo, Vođinci i Stari Mikanovci), odnosno na najzapadnijim obroncima Fruške gore (Lovas, Bapska, Šarengrad, Ilok).
Vinogorje Erdut obuhvaća prostor između Drave na sjeveru i Dunava na istoku, dok s juga i zapada graniči s područjima gradova Vukovar, Vinkovci, Đakovo, Našice i Valpovo. Glavnina vinograda nalazi se na obroncima tzv. erdutsko-daljske planine.
Vinogorje Baranja (čije ime neki izvode iz mađarskih riječi bor i anya, što znači vino i majka ili zajedno vinska majka) na istoku graniči s Dunavom, na jugu s Dravom, a na sjeveru i zapadu seže do mađarsko-hrvatske granice. Glavnina vinograda nalazi se na obroncima Banske kose (brijega kojeg su Rimljani najvjerojatnije po zlatnoj vinskoj kapljici zvali Mons aureus), što se prostire od Belog Manastira do Batine s najvišim vrhom od 243 m/nm. Najveći vinogradarski kompleksi nalaze se na položaju Kneževi vinogradi, Popovac i Draž.
Zajedničko obilježje cijele vinogradarske podregije (i navedenih vinogorja) su veće praporne zaravni (platoi) na nadmorskoj visini od 100 do 200 m/nm, okruženi žitorodnom Panonskom nizinom. S obzirom na eolsko podrijetlo i velike blago valovite komplekse obradiva tla na kojima su podignuti i još se mogu podizati vinogradi, moguća je primjena najsuvremenije mehanizacije (od sadnje i zaštite do berbe grožđa) što je jedan od uvjeta visoke produktivnosti. Za postizanje takvih rezultata, prema pedološkoj analizi svakog vinogradarskog položaja valja obaviti gnojidbu, iako prema do sada obavljenim studijama, uglavnom sadržaj fosfora, kalija i kalcija zadovoljava potrebe plemenite v.l., dok je jedino nedostatak dušičnih tvari u svim vinogorjima evidentan.
Klimatski i drugi prirodni čimbenici uz pravilnu fertilizaciju tla i orijentaciju na visokokvalitetan sortiment v.l. osiguravaju postizanje iznimne kakvoće grožđa, iz kojeg se suvremenim načinom vinifikacije dobivaju vrhunska vina koja su cijenjena i na svjetskom tržištu.
Pisani i pouzdani podaci o vinogradarstvu i vinarstvu u prošlosti na ovim prostorima vezani su uz cara Proba (Marka Aurelia, 232.-282.), međutim brojni podaci upućuju i na mogućnost da su se tom proizvodnjom bavili i narodi (npr. Kelti) koji su ovdje živjeli prije dolaska Rimljana. O propasti mnogih kulturnih stečevina u doba seobe naroda (od IV. do VI. stoljeća) pa i vinogradarstva nije potrebno posebno govoriti. U narodnim legendama vezanim za ta davna vremena spominje se i vino, međutim, pouzdani pisani dokazi o darivanjima vinograda (i kmetova) od strane vladara crkvi, kao i o zaslugama pavlina u širenju kulture v.l., odnose se na razdoblje poslije XI. stoljeća. Od turske okupacije (1526.) do odlaska Osmanlija iz ovih krajeva (1687.) ponovo je vinogradarstvo bilo potiskivano, da bi, kao nagradu za zasluge u protjerivanju Turaka, velike posjede bečki dvor darivao feudalnoj gospodi (Vukovar grofu Elzu, Ilok Odescalchiu, velike površine u Baranji vojskovođi Eugenu Savojskom itd.), koja su, uz ostalo, na tim posjedima organizirali i vinogradarsku i vinarsku proizvodnju. O tlačenju kmetova, prinudnom radu i pobunama vinogradara s ovih prostora, o trgovini vinom, usponima i padovima te proizvodnje sve do pojave bolesti i štetnika na v.l. napisane su brojne rasprave. Kada je filoksera stigla i do podunavskih vinogorja (bilo je to 1890.), počelo je novo razdoblje vinogradarenja, jer su se do tada vinogradi podizali isključivo grebeničanjem i uzgojem bez armature, uz rezidbu s kosirom i minimalnu obradbu. Sadnjom američke podloge (nabavljene od poznatog vinogradara Telekija iz susjednog grada Villanya) i cijepljenjem na mjestu (uz istovremenu zamjenu sortimenta s kvalitetnijim kultivarima) započinje prva regeneracija vinograda u Podunavlju. I ovdje su, kao i u drugim vinogradarskim područjima ratovi (I. i II. svjetski rat) zaustavili razvoj ove djelatnosti, da bi tek osnivanjem velikih vinogradarskih pogona (poput Poljoprivredno industrijskog kombinata Belje-Kneževi vinogradi u baranjskom vinogorju, Industrijsko poljoprivrednog kombinata Osijek-Erdut u erdutskom vinogorju te Poljoprivredno industrijskog kombinata Vukovar-Ilok i LŠG “Jelen”, OOUR “Ilok” u srijemskom vinogorju) i izgradnjom za to doba suvremenih vinarskih podruma (Vukovar, Erdut), odnosno modernizacijom starih (u razdoblju od 1960. do 1990.) bio učinjen temeljit obrat u ovoj grani gospodarstva.
Agresijom na RH (1991.-1995.) uz protjerivanje hrvatskog i ostalog nesrpskog pučanstva s ovih područja učinjene su i za vinogradarstvo i vinarstvo neprocjenjive štete, da bi nakon mirne reintegracije i uz velike teškoće ponovno započeo proces promišljenog razvoja ove značajne grane gospodarstva. A da za razvoj vinogradarstva postoje prirodni uvjeti govore sljedeći podaci.
Najniža srednja mjesečna temperatura zraka na području Podunavlja (od oko -0,7°C) pojavljuje se u siječnju, rjeđe u veljači dok je najviša srednja mjesečna (čak i do 39°C) u srpnju. Temperatura zraka u vrijeme vegetacije (koja ovdje traje oko 195 dana, tj. od 10. travnja do 23. listopada) kreće se oko 16,5°C. Srednja godišnja temperatura zraka iznosi 10,8°C, a apsolutni minimum kroz duže razdoblje zabilježen je u siječnju i u veljači te iznosi između -21 i -32,5°C, što znači da u pojedinim depresijama može biti i većih šteta od zimskih mrazeva. Opisane temperaturne prilike nameću potrebu odgovarajućeg izbora vinogradarskog tla (što znači da mikrodepresije, poput vučedolske, u kojima se duže zadržava hladan zrak, valja izbjegavati). Na to će utjecati i izbor kultivara, uzgojnog oblika i drugih mjera (npr. zimsko nagrtanje loze) koje mogu smanjiti takve eventualne štete. Zbog moguće pojave kasnih proljetnih mrazeva (sve do polovice svibnja), valja osigurati odgovarajuću zaštitu (možda i po uzoru na francusku vinogradarsku pokrajinu Champagne).
S obzirom na zbroj efektivnih temperatura po A.J.Winkleru (u baranjskom vinogorju, pobliže u Kneževim vinogradima to je 1467, u srijemskom vinogorju, točnije u Vukovaru taj zbir iznosi 1471, a u erdutskom vinogorju 1480°C), cijela se podregija svrstava u II. zonu. Prema hrvatskim propisima (točnije, prema Pravilniku o vinogradarskim područjima NN 2/04.), podregija Podunavlje se (kao i podregija Slavonija) svrstava u zonu C1.
Godišnja količina oborina za duže vremensko razdoblje iznosi oko 700 mm, s tim da u nekim godinama padne i ispod 500 mm, a u drugima dosegne i više od 1000 mm. I u jednom i u drugom slučaju vrijedi pravilo da su oborine u tijeku godine ravnomjerno raspoređene. Ako je godina sušnija, manjak oborina u tijeku vegetacije uspješno se rješava plitkom obradbom tla, ako je vlažnija, u tijeku sazrijevanja nije isključena pojava sive plijesni, o čemu (s obzirom na vrijeme dozrijevanja i na druge načine) valja brinuti. Najprisutnija lozna podloga u ovoj podregiji je Berlandieri x Riparia Kober 5BB, a najzastupljeniji kultivar europske v.l. je graševina. Među bijele preporučene kultivare uvrštavaju se još pinot bijeli, pinot sivi, chardonnay, traminac crveni, traminac bijeli, sauvignon bijeli, rizling rajnski, muškat ottonel, moslavac, manzoni bijeli i silvanac zeleni.
Među crne preporučene kultivare uvrštavaju se ružica crvena, cabernet sauvignon, cabernet franc, merlot crni, frankovka, portugizac, pinot crni, zweigelt, alicante bouschet i gamay. Kod proizvođača, koji vina proizvode za vlastite potrebe, u sortimentu se nalaze i stari kultivari poput slankamenke bijele i crvene, ezerjo, plemenke bijele i crvene, banatskog rizlinga, mirkovače i dr. a od crnih kadarka i prokupac.
Najviše registriranih vinogradara u ovoj podregiji nalazi se u vinogorju Srijem, a među njima najviše u Iloku. U vinogorju Erdut nalaze se veliki vinogradarski kompleksi i suvremen vinarski podrum, a slično je i u vinogorju Baranja (s centrom u Kneževim vinogradima).
Vidi: Hrvatska

Osobni alati