Vinopedia - riznica znanja o lozi i vinu

Mendelov I. i II. zakon genetike

Izvor: Vinopedia
Skoči na: orijentacija, traži

Prvi zakon objašnjava svođenje (redukciju, cijepanje ili segregaciju) dvostrukog (diploidnog) broja kromosoma na polovični (haploidni).
Postupkom tog „cijepanja“ (kasnije nazvanog mejoza) nastaju rasplodne stanice (gamete), koje se oplodnjom, kako se naziva spajanje majčinske (kod životinja jajne stanice, a kod biljaka makrospore) i očinske (kod životinja spermija, a kod biljaka mikrospore – odnosno peluda) nastaje diploidna stanica (cigota) iz koje će se mitozom (kako se naziva dioba majčinske stanične jezgre na dvije jezgre kćeri sa istovjetnim brojem kromosoma i gena) razviti stanice, identične majčinskim.
Pokušajmo to objasniti na slijedeći način:
Ako jednog homocigotnog roditelja s dominantnim svojstvima (npr. kod graška - Pisum sativum) s glatkom kožicom ploda označimo sa AA, a drugog (također homocigotnog, ali recesivnog) roditelja (recimo oca) označimo sa aa, tada će njihove gamete biti A i a, a (cigota) - oplođena stanica i cijela iz nje nastala prva filijalna generacija (koju označavamo kao F1) biti će heterocigot Aa s glatkom kožicom ploda.
Kako izgleda filijalna druga generacija (F2) vidljivo je iz slijedećeg prikaza:

shematski prikaz I. Mendelovog zakona

Drugi Mendelov zakon objasnio je temelje križanja odnosno prenošenja dviju roditeljskih osobina na potomke. Primjerice ako jedan roditelj ima žute i glatke kožice, bobice (sa dominantnim svojstvom), a drugi bijele i naborane (s recesivnim svojstvom) tada to vidimo iz slijedećeg prikaza:

shematski prikaz II. Mendelovog zakona

Vidi: genetika, nukleinske kiseline

Osobni alati