Vinopedia - riznica znanja o lozi i vinu

Iran

Izvor: Vinopedia
(Usporedba među inačicama)
Skoči na: orijentacija, traži
Redak 1: Redak 1:
je, kako tvrdi vinogradarska znanost, kolijevka [[vinova loza|vinove loze]] koju su u prošlosti, više nego danas, cijenili i slavili, o čemu govore mnoge legende, pjesme i ostaci materijalne kulture.<br> Loza se uzgaja u mnogim krajevima te velike zemlje, ali ponajviše u Azarbajdžanu. Najrasprostranjeniju sortu [[sultanina|sultaninu]] ovdje zovu bidaneh i uzgajaju kao [[zobatice|zobaticu]], odnosno kao osnovu za proizvodnju [[grožđice|grožđica]].<br> Razvoju vinogradarstva pridonosi činjenica da loza ne trpi od [[trsna uš|trsne uši]]. Suha klima ne dopušta ni razvoj [[bolesti vinove loze|gljivičnih bolesti]], ali zato nameće potrebu navodnjavanja, što opet rezultira redovitom i velikom rodnošću. Na površini od oko 296.000 ha pod vinovom lozom, (prema podacima OIV za 2004.), godišnje se proizvodi oko 28.000.000 dt grožđa, od čega se dio potroši u svježem stanju (oko 15.058.000 dt), a dio preradi u grožđice, čija je godišnja proizvodnja u razdoblju 1993.-1995. bila 900.000 dt, a 2004. oko 2.069.000 dt.<br> Vino se ne proizvodi, a kada je takva preradba i bila dopuštena (npr. 1976.) prerađivalo se manje od 1% cjelokupnog uroda.<br>Vidi: [[Azija]]
+
je, kako tvrdi vinogradarska znanost, kolijevka [[vinova loza|vinove loze]] koju su u prošlosti, više nego danas, cijenili i slavili, o čemu govore mnoge legende, pjesme i ostaci materijalne kulture.<br> Loza se uzgaja u mnogim krajevima te velike zemlje, ali ponajviše u najrazvijenijoj iranskoj pokrajini Azarbajdžanu. Najrasprostranjeniju sortu [[sultanina|sultaninu]] ovdje zovu bidaneh i uzgajaju kao [[zobatice|zobaticu]], odnosno kao osnovu za proizvodnju [[grožđice|grožđica]].<br> Razvoju vinogradarstva pridonosi činjenica da loza ne trpi od [[trsna uš|trsne uši]]. Suha klima ne dopušta ni razvoj [[bolesti vinove loze|gljivičnih bolesti]], ali zato nameće potrebu navodnjavanja, što opet rezultira redovitom i velikom rodnošću. Na površini od oko 296.000 ha pod vinovom lozom, (prema podacima OIV za 2004.), godišnje se proizvodi oko 28.000.000 dt grožđa, od čega se dio potroši u svježem stanju (oko 15.058.000 dt), a dio preradi u grožđice, čija je godišnja proizvodnja u razdoblju 1993.-1995. bila 900.000 dt, a 2004. oko 2.069.000 dt.<br> Vino se ne proizvodi, a kada je takva preradba i bila dopuštena (npr. 1976.) prerađivalo se manje od 1% cjelokupnog uroda.<br>Vidi: [[Azija]]

Inačica od 20:51, 28. rujna 2012.

je, kako tvrdi vinogradarska znanost, kolijevka vinove loze koju su u prošlosti, više nego danas, cijenili i slavili, o čemu govore mnoge legende, pjesme i ostaci materijalne kulture.
Loza se uzgaja u mnogim krajevima te velike zemlje, ali ponajviše u najrazvijenijoj iranskoj pokrajini Azarbajdžanu. Najrasprostranjeniju sortu sultaninu ovdje zovu bidaneh i uzgajaju kao zobaticu, odnosno kao osnovu za proizvodnju grožđica.
Razvoju vinogradarstva pridonosi činjenica da loza ne trpi od trsne uši. Suha klima ne dopušta ni razvoj gljivičnih bolesti, ali zato nameće potrebu navodnjavanja, što opet rezultira redovitom i velikom rodnošću. Na površini od oko 296.000 ha pod vinovom lozom, (prema podacima OIV za 2004.), godišnje se proizvodi oko 28.000.000 dt grožđa, od čega se dio potroši u svježem stanju (oko 15.058.000 dt), a dio preradi u grožđice, čija je godišnja proizvodnja u razdoblju 1993.-1995. bila 900.000 dt, a 2004. oko 2.069.000 dt.
Vino se ne proizvodi, a kada je takva preradba i bila dopuštena (npr. 1976.) prerađivalo se manje od 1% cjelokupnog uroda.
Vidi: Azija

Osobni alati