Vinopedia - riznica znanja o lozi i vinu

Hugues, Carlo

Izvor: Vinopedia
(Usporedba među inačicama)
Skoči na: orijentacija, traži
m (Članak "Hugues, Carlo" je zaštićen [edit=sysop:move=sysop] [prenosiva zaštita])
Redak 1: Redak 1:
(1849.-1934.), Jedan od najpoznatijih osnivača i voditelja instituta i polj. škole u Poreču, kojoj je na čelu od 1882. do 1899. Autor je velikog broja znanstvenih i stručnih radova iz raznih oblasti, (polj. zadrugarstva, agrarnog kreditiranja, maslinarstva, [[vinogradarstvo|vinogradarstva]] i [[vinarstvo|vinarstva]]..). Bavio se proučavanjem istarskog loznog sortimenta, te je sa suradnicima stvorio kolekciju od 238 sorata. Mnoge popularne članke objavljuje u raznim časopisima (Revue de Viticulture i dr.) Autor je knjige Esperienze decisive contro la peronospora nel 1889. i dr. Organizira i aktivno sudjeluje u pripremi i radu polj. izložbi (u Istri, Trstu, Gorici..), na izložbama u Beču, Bordeauxu, Bolzanu.. brine o istarskim odjelima, a za vinogradare i vinare najznačajnije je spomenuti njegovo zalaganje na unapređenju [[vinifikacija terana|vinifikacije terana]], za što se zalaže i organizacijom tečajeva za puk i učitelje. Poznato je da vino proi-zvedeno iz grožđa sorte teran obiluje kiselinama, i da je slabo alkoholno, te da je već i zbog toga neharmonično, poglavito za potrošače koji na takva vina nisu navikli. Zbog loših higijenskih uvjeta i tradicionalne vinifikacije vino teran je u to doba, navodno, bilo i slabo obojeno, (najvjerojatnije uz to i vrlo često bolesno i s manama), pa da bi ono bilo prihvaćeno i na drugim tržištima valjalo je mnogo toga mijenjati, za što se zalagao i prof. C.H.
+
(1849.-1934.), Jedan od najpoznatijih osnivača i voditelja instituta i polj. škole u Poreču, kojoj je na čelu od 1882. do 1899. Autor je velikog broja znanstvenih i stručnih radova iz raznih oblasti, (polj. zadrugarstva, agrarnog kreditiranja, maslinarstva, [[vinogradarstvo|vinogradarstva]] i [[vinarstvo|vinarstva]]..). Bavio se proučavanjem istarskog loznog sortimenta, te je sa suradnicima stvorio kolekciju od 238 sorata. Mnoge popularne članke objavljuje u raznim časopisima (Revue de Viticulture i dr.) Autor je knjige Esperienze decisive contro la peronospora nel 1889. i dr. Organizira i aktivno sudjeluje u pripremi i radu polj. izložbi (u Istri, Trstu, Gorici..), na izložbama u Beču, Bordeauxu, Bolzanu.. brine o istarskim odjelima, a za vinogradare i vinare najznačajnije je spomenuti njegovo zalaganje na unapređenju [[vinifikacija terana|vinifikacije terana]], za što se zalaže i organizacijom tečajeva za puk i učitelje. Poznato je da vino proizvedeno iz grožđa sorte teran obiluje kiselinama, i da je slabo alkoholno, te da je već i zbog toga neharmonično, poglavito za potrošače koji na takva vina nisu navikli. Zbog loših higijenskih uvjeta i tradicionalne vinifikacije vino teran je u to doba, navodno, bilo i slabo obojeno, (najvjerojatnije uz to i vrlo često bolesno i s manama), pa da bi ono bilo prihvaćeno i na drugim tržištima valjalo je mnogo toga mijenjati, za što se zalagao i prof. C.H.

Inačica od 13:09, 15. studenoga 2008.

(1849.-1934.), Jedan od najpoznatijih osnivača i voditelja instituta i polj. škole u Poreču, kojoj je na čelu od 1882. do 1899. Autor je velikog broja znanstvenih i stručnih radova iz raznih oblasti, (polj. zadrugarstva, agrarnog kreditiranja, maslinarstva, vinogradarstva i vinarstva..). Bavio se proučavanjem istarskog loznog sortimenta, te je sa suradnicima stvorio kolekciju od 238 sorata. Mnoge popularne članke objavljuje u raznim časopisima (Revue de Viticulture i dr.) Autor je knjige Esperienze decisive contro la peronospora nel 1889. i dr. Organizira i aktivno sudjeluje u pripremi i radu polj. izložbi (u Istri, Trstu, Gorici..), na izložbama u Beču, Bordeauxu, Bolzanu.. brine o istarskim odjelima, a za vinogradare i vinare najznačajnije je spomenuti njegovo zalaganje na unapređenju vinifikacije terana, za što se zalaže i organizacijom tečajeva za puk i učitelje. Poznato je da vino proizvedeno iz grožđa sorte teran obiluje kiselinama, i da je slabo alkoholno, te da je već i zbog toga neharmonično, poglavito za potrošače koji na takva vina nisu navikli. Zbog loših higijenskih uvjeta i tradicionalne vinifikacije vino teran je u to doba, navodno, bilo i slabo obojeno, (najvjerojatnije uz to i vrlo često bolesno i s manama), pa da bi ono bilo prihvaćeno i na drugim tržištima valjalo je mnogo toga mijenjati, za što se zalagao i prof. C.H.

Osobni alati