Vinopedia - riznica znanja o lozi i vinu

Europa

Izvor: Vinopedia
Skoči na: orijentacija, traži

je u usporedbi s ostalim kontinentima središte vvinogradarstva i vinarstva, i to već i zato što od cjelokupne svjetske proizvodnje vina, na nju otpada od oko 72% do 78%. Naime, na europskom kontinentu proizvelo se u petogodišnjem razdoblju 1981.-1985. oko 261.946.000 hl vina, a to je tada bilo čak 78,53% od cjelokupne svjetske proizvodnje. Sličan je odnos i u sljedećem petogodištu (1986.-1990.) kada je prosječna godišnja proizvodnja vina bila za 34.390.000 hl manja, ali je u odnosu na cjelokupnu svjetsku i tada zauzimala 77,71%. Smanjenje proizvodnje vina nastavilo se sve do danas. U razdoblju 1993.-1995. na “starom kontinentu” prosječno je godišnje proizvedeno tek 188.082.000 hl vina, što je u odnosu na iskazano prethodno petogodišnje razdoblje smanjenje godišnje proizvodnje za 39.474.000 hl, ali je i u tom razdoblju Europa u ukupnoj svjetskoj proizvodnji zadržala visoko učešće (od 74,99%). U razdoblju 1996.-2001. proizvodnja vina u svijetu je u laganom rastu (i iznosi oko 271.012.500 hl), dok je taj porast u Europi bio sporiji (jer je proizvedeno prosječno godišnje 196.682.660 hl), zbog čega je u tih šest godina (prema podacima OIV-a) Europa sudjelovala sa 72,57% od ukupne svjetske proizvodnje vina.
Vidi: vinogradarstvo i vinarstvo u Svijetu.

Vinogradarske zone u EU
Zona A B CI CII CIII Mađarska regulativa
CIa CIb CIIIa CIIIb
min. sadržaj alk. u stolnim vinima 5 %vol. 6 %vol. 7,5 %vol. 8 %vol. 8,5 %vol. 9 %vol. 7,5 %vol.
min. sadržaj alk. u kvalitetnim vinima 6,5 ili 6 %vol. 7,5 %vol. 8,5 %vol. 9 %vol. 9,5 %vol. 10 %vol. 9,1 %vol.
ukupni sadržaj alk. u stolnim vinima 15 %vol. 15 %vol. 15 %vol. 15 %vol. 15 %vol. nije regulirano
uk. sadržaj alk. u kvalitetnim vinima 9 %vol. 9 %vol. 9 %vol. 9 %vol. 9 %vol. 9,1 %vol.
stvarni sadržaj alk. u stolnim vinima 8,5 %vol. 8,5 %vol. 9 %vol. 9 %vol. 9 %vol. 9,1 %vol.
gornja granica došećeravanje mošta stolnih i kvalitetnih vina 3,5 %vol. (+1 %vol.)
za posebna slučajeve
2,5 %vol. (+1 %vol.)
za posebna slučajeve
2 %vol. 2 %vol. 2 %vol. 1,5 %vol.
gornja granica sadržaja alkohola u došećerenim stolnim i kvalitetnim vinima crna vina: 12 %vol.
bijela vina: 11,5 %vol.
crna vina: 12 %vol.
bijela vina: 11,5 %vol.
12,5 %vol. 13 %vol. 13,5 %vol. 12,4 %vol.
dozvoljeni dodatak kiselina u stolnim i kvalitetnim vinima - - za posebne slučajeve (kao CII) mošt: 1,5 g.l vino: 2,5 g/l mošt: 1,5 g.l vino: 2,5 g/l mošt: 1,5 g.l vino: 2,5 g/l

U proteklih 25 godina najrodnija je bila 1973., kada je proizvedeno 290.406.000 hl vina. Od tada, prvenstveno zbog značajnog smanjenja vinogradarskih površina, ali i zbog namjernog smanjenja uroda u cilju podizanja kvalitete, proizvodnja vina pada. Vinogradarske se površine najviše smanjuju u najvećim vinogradarskim zemljama. Kao što se iz pregleda OIV-a vidi, u razdoblju 1981.-1985. četiri su države i to Španjolska, tadašnji SSSR (vidi proizvodnja vina u svijetu pod SSSREX), Italija i Francuska) imale pod lozom 5,266.000 ha i svaka od njih iznad milijun ha. U slijedećem petogodištu (1986.-1990.) broj takvih vinogradarskih zemalja je prepolovljen (to su još bile samo Španjolska i Italija), a u 1993. godini taj broj je sveden na samo jednu (Španjolska). Relativno najveće smanjenje vinogradarskih površina (od prosjeka 1981.-1985. do 1995.) dogodilo se u Albaniji (55,56%), međutim, za europske i svjetske razmjere značajnije je ono što se dogodilo s tom gospodarskom granom u državama nastalim na prostorima bivšeg SSSR-a, i u Španjolskoj, Italiji, Francuskoj, Portugalu, Grčkoj, Rumunjskoj i Bugarskoj. Nas posebno zanima podatak koji pokazuje što se dogodilo s vinogradarskim površinama na prostorima bivše Jugoslavije, gdje je također došlo do njihovog značajnog smanjenja. Prema podacima saveznog zavoda za statistiku (SFRJ), 1955.god. pod vinogradima je bilo 280.000 ha. Trideset godina kasnije te su površine smanjene na 232.000 ha, a 1995., kada se zbroje vinogradarske površine u državama nastalim na prostoru te bivše države, pod lozom je ostalo 201.000 ha, a to znači da su se u proteklih četrdeset godina površine pod vinovom lozom smanjili za 79.000 ha ili za 28,21%. Do 1990. god. najviše su se smanjivale vinogradarske površine na izrazitim vinogradarskim položajima (Dalmacija, Istra), a kasnije, za vrijeme agresije na Republiku Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu, na područjima što su bila neposredno zahvaćena tom agresijom i privremeno okupirana od agresora. Promatrano u cjelini, mali je broj zemalja u svijetu u kojima su u navedenom razdoblju povećane vinogradarske površine. U Europi to su samo Njemačka, Malta i Švicarska. Ukupna proizvodnja vina brže se smanjivala od smanjivanja vinogradarskih površina. U razdoblju 1981.-1995. to smanjenje je za 28,20% manje od početnog stanja, ali valja istaći da je takvo stanje kod nekih zemalja djelomično i posljedica okretanja proizvodnji kvalitetnih, vrhunskih i predikatnih vina, potrošnja kojih je u stalnom usponu. Stanje vinogradarskih površina i opseg proizvodnje vina u pojedinim europskim zemljama vidi se iz izvješća posebne skupine eksperata za gospodarske analize i konjunkturu Međunarodnog ureda za lozu i vino u Parizu (OIV), iz kojeg u nastavku donosimo samo taj dio podataka. Više podataka o vinogradarskoj i vinarskoj proizvodnji u pojedinim državama čitalac će naći pod njihovim imenom. Površine vinograda (u 000 ha) i proizvodnja vina (u 000 hl) po zemljama i u razdoblju od 1986. do 2005. godine prikazana je u sljedećim tablicama:

Proizvodnja vina u Europi (1000 hl)
86.-90. 91.-95. 96.-00. 01.-05. 2003. 2004. 2005.
Njemačka 10 012 10 391 9 989 9 225 8 191 10007 9153
Austrija 2 733 2 485 2 351 2 531 2 526 2735 2264
Belgija 2 1 1 2 2 2 1
Španjolska 33 519 26 438 34 162 36 993 41 843 42988 36158
Francuska 64 641 52 886 56 271 51 919 46 360 57386 52105
Grčka 4 244 3 668 3 832 3 727 3 799 4248 4027
Italija 65 715 60 768 54 386 49 409 44 848 53181 54021
Luksemburg 166 170 136 141 123 156 135
Portugal 8 455 7 276 6 828 7 311 7 340 7481 7266
Ujedinjno kralejevstvo 11 18 14 15 15 17 17
zbir 189 497 164 101 167 970 161 272 155 047 178 201 165 147
Albanija 254 117 153 100 92 100 100
Makedonija 917 1 069 882 1 011 817 940
Bosna i Hercegovina 72 46 71 76 76 75
Bugarska 4 434 3 462 2 811 2 043 2 314 1 949 1 708
Hrvatska 1 954 2 096 1 715 1 768 1561 1200
Mađarska 10 974 3 823 4 126 4 127 3 880 4340 3567
Češka Republika 487 514 500 510 540 436
Rumunjska 7 133 5 529 6 173 4 975 5 555 6166 2602
Slovačka 685 482 408 540 409 296
Slovenija 781 476 599 671 506 634
Jugoslavija (sav. rep.) 2 615 2 686 1 996 2 284 2336 1301
Čehoslovačka (EX) 1 275
Jugoslavija(EX) 5 954
zbir 30 023 20 441 20 633 17 415 18 701 18 800 12 860
SSSR(EX) 16 314
Armenija 218 50 57 27 68 73
Azerbajdžan 243 129 48 38 31 40
Bjelorusija 73 149 123 117 160 165
Estonija 15 26 22 20 20 20
Gruzija 1 767 1 503 1 032 800 950 950
Kazahstan 244 179 223 328 210 210
Kirgistan 54 21 28 21 20 14
Letonija 40 12
Litva 35 40 51 36 52 79
Moldavija 4 008 2 151 2 467 3 215 3026 2300
Uzbekistan 670 564 426 458 450 450
Rusija 3 348 2 512 4 435 4 530 5120 5035
Tadžikistan 91 74 60 62 62 62
Turkmenistan 267 317 240 240 240 240
Ukrajina 1 741 1 414 2 166 2 380 1940 2300
zbir EX-U.R.S.S. 16 314 12 814 9 141 11 379 12 272 12 348 11 937
Malta 21 28 35 68 70 70 70
Švicarska 1 310 1 218 1 222 1 082 967 1159 1001
zbir 1 331 1 246 1 256 1 150 1 037 1 229 1 071
UKUPNO EUROPA 237 165 198 601 199 000 191 216 187 057 210 578 191 015
Površine vinograda u Europi (1000 ha)
86.-90. 91.-95. 96.-00. 01.-05. 2003. 2004. 2005.
Njemačka 102 106 104 102 102 102 102
Austrija 58 56 50 49 48 49 52
Španjolska 1 506 1 290 1 184 1 200 1207 1200 1180
Francuska 996 940 915 894 888 889 894
Grčka 160 138 131 116 111 112 113
Italija 1 063 985 909 863 862 849 842
Luksemburg 1 1 1 1 1 1 1
Portugal 282 269 257 248 249 247 248
Ujedinjeno kraljevstvo 0 1 1 1 1 1 1
zbir 4 168 3 786 3 553 3 475 3470 3450 3433
Albanija 0 5 5 7 7 7 7
Bosna i Hercegocina 0 6 4 4 4 4 4
Bugarska 140 136 113 103 98 97 95
Hrvatska 0 62 59 59 61 54 55
Mađarska 143 133 126 91 93 87 83
Makedonija 0 34 30 28 29 27 26
Republika Češka 0 12 13 17 16 19 19
Rumunjska 244 251 253 234 239 222 217
Slovačka 0 26 22 18 18 19 20
Slovenija 0 18 17 17 17 18 18
Jugoslavija (SR) 91 76 74 71 75 77
Čehoslovačka (EX) 47 0 0 0
Jugoslavija (EX) 244 0 0 0
zbir 817 774 719 650 654 628 620
SSSR (EX) 1 110
Armenija 25 18 14 13 14 14
Azerbajdžan 128 44 9 8 8 8
Bjelorusija 5 3 0 0 0 0
Gruzija 89 76 64 64 64 65
Kazahstan 21 12 11 10 10 10
Kirgistan 8 8 7 7 7 7
Litva 2 3 0 0 0 0
moldavija 195 162 150 149 146 147
Uzbekistan 121 103 105 103 104 107
Rusija 115 76 71 70 73 75
Tadžikistan 30 34 33 30 32 33
Turkmenistan 23 28 29 30 29 29
Ukrajina 165 125 97 99 89 87
zbir EX SSSR 1 110 925 690 589 583 576 580
Malta 1 1 1 1 1 1 1
Švicarska 14 15 15 15 15 15 15
zbir 15 16 15 16 16 16 15
Ukupno EUROPA 6 110 5 501 4 978 4 730 4722 4669 4648
Osobni alati