Vinopedia - riznica znanja o lozi i vinu

Bosna i Hercegovina

Izvor: Vinopedia
Skoči na: orijentacija, traži
vinorodna područja Bosne i Hercegovine
Kameni vinogradi u Blizancima Iz grožđa autohtonog kultivara žilavke na hercegovačkom kršu proizvodi se „kameno vino“.
je u razdoblju 1980.-1995. imala oko 6.000 ha pod vinogradima, a najnoviji podaci OIV-a pokazuju da su te površine u razdoblju 2001.-2004. za oko 33 % manje ili oko 4.000 ha, što čini svega oko 0,13 % od njenih ukupnih obradivih površina. Loze na vlastitom korijenu (necijepljene) i hibrida proizvođača gotovo uopće nema, a to znači da je sveukupno vinogradarstvo podignuto na američkoj podlozi. V. i v. BiH je smješteno u hercegovačkom dijelu, dok se u sjevernobosanskom (na širokom prostoru od Une do Drine) za sada može govoriti samo o klimatski i zemljišno vinogradarski zanimljivu području, možda, u budućnosti. Prema ranijem ustroju hercegovački se rajon dijelio u dva podrajona. I ovdje su svi hercegovački vinogradi u onom što se naziva podrajon Srednja Neretva-Trebišnjica, dok ih u onom drugom (Rama) gotovo i nema. Od tri vinogorja (srednje neretvansko-trebišnjičkog podrajona) najznačajnije je mostarsko (s oko 90 % ukupnih površina), dok su preostala dva, lištičko (s oko 7 % ukupnih površina) i jablaničko (s oko 3 % površina) znatno manja. Pretežito se uzgajaju vinske (oko 90 %), a znatno manje stolne sorte (10 %). Na bijele vinske otpada dvije trećine, a na crne oko 30 %. Glavna bijela vinska sorta je žilavka (60 %), a prate je krkošija i bena, a u novije doba sve više i smederevka. Slična situacija je i kod crnih, gdje je vodeća blatina, a prateće su vranac, merlot i dr. Kod zobatica odnos bijelih prema crnima je obrnut. Najviše se uzgajaju crne stolne sorte s tim da na kardinal otpada oko 60 %. U 1989. proizvedeno je 380.000 dt grožđa, u razdoblju 1991.-1995. ta je proizvodnja godišnje iznosila 247.000 dt, da bi u razdoblju 1996.-2000. spala na 119.000 dt. U 2002. godini registrirana je proizvodnja grožđa od 176.000 dt, a proizvodnja vina od oko 75.000 hl. Pred petnaestak i više godina prosječno se je godišnje proizvodilo oko 300.000 hl vina, a sada, (zbog ratnih zbivanja u razdoblju 1991.-1995.) višestruko manje (1993. godine 79.000 hl, 1994. i 1995. upola manje ili tek oko 34.500 hl), da bi tek nakon toga započeo lagan porast proizvodnje). Nešto više od pola ukupne vinske proizvodnje otpada na stolna vina bez geografskog podrijetla (gp) a ostatak na vina s oznakom gp, i to na čuvenu žilavku i blatinu oko 10 %, na kvalitetna vina oko 30 %, a na stolna s gp oko 7 %. Izvoz vina po godinama jako varira Tako je primjerice u 2002. godini izvezeno 19.000 hl, u 2003. oko 35.000 hl, a slijedeće 2004. samo 5.000 hl. I potrošnja vina u zemlji značajno varira, 2001. ona je bila 2,5 l/cap., slijedeće (2002.) 2 l/cap, a 2003. samo 1,7 l/cap. Prema najnovijim podacima ta je potrošnja u laganom porastu prvenstveno zahvaljujući sve brojnijem dolasku turista iz drugih zemalja. Potrošnja svježeg grožđa 2003./2004. bila je 3,45 i 3,58 kg per cap., a potrošnja grožđica u proteklih deset godina između 0,01 i 0,10 kg/per cap. Proizvodnja vina (od oko 75.000 hl/god. u zemlji) ne može zadovoljiti potražnju (više od 100.000 hl) pa se stoga i u cilju raznolikosti ponude, uveze godišnje (od 15.000 hl u razdoblju 1996./2000. do 88.000 hl u 2004. godini. Najveći dio uvezenih vina stiže iz Slovenije, Hrvatske i Srbije, manji iz drugih krajeva svijeta. Uz uvoz zobatica (svježeg odnosno stolnog grožđe) u količini o 50 do 80.000 dt/god., uvoze se i grožđice (u količini od 2 do 4.000 dt/godinu). Glavna vinarska središta su Mostar, Čitluk, Ljubuški i Stolac. Najveća organizacija za proizvodnju grožđa i vina, te prodaju vina i proizvoda iz vina je „Hepok” Mostar, koja dio proizvoda izvozi (najviše na njemačko tržište). Sve veći broj privatnih vinogradara i vinara, što u postupku proizvodnje primjenjuju suvremene postupke preradbe i njege vina, zaslužan je što dobar glas vina iz hercegovačkih autohtonih kultivara (žilavke i blatine) dopire i do potrošačkih središta izvan granica BiH.
Osobni alati