Vinopedia - riznica znanja o lozi i vinu

Agronomski fakultet u Zagrebu

Izvor: Vinopedia
(Usporedba među inačicama)
Skoči na: orijentacija, traži
Redak 1: Redak 1:
je osnovan 26. rujna 1919. (zajedno sa šumarskim) i te iste godine započeo s radom pod imenom Gospodarsko-šumarski, i to kao peti fakultet Sveučilišta u Zagrebu.<br>Riječ gospodarstvo je istoznačnica za veći broj pojmova od kojih spomenimo riječi privreda i ekonomija, a u doba osnutka tog učilišta i davno prije toga pod tom se je riječju uz posjed podrazumijevalo i bogatstvo ostvareno ponajprije obradom tla (tj. bavljenje poljoprivredom – uzgojem bilja i domaćih životinja), što je prema [[fiziokratski pokret|fiziokratskom stajalištu]] „izvor svega bogatstva“.<br>U tijeku svog dugogodišnjeg kontinuiranog obrazovnog i znanstvenog rada, te pružanja stručne pomoći poljoprivrednim proizvođačima i prerađivačima poljoprivrednih proizvoda, te drugim uz agrar vezanim proizvodnjama, fakultet se je razvijao i stjecao ugled u domovini i u svijetu. Na tom putu nailazilo se je na brojne teškoće koje su uspješno savladavane. Od osnutka pa do danas povećavao se je broj suvremeno opremljenih i kadrovski ekipiranih fakultetskih zavoda, stolica (katedra) i kabineta, osnivana su pokusna dobra i drugi objekti, objavljen je velik broj znanstvenih radova i stručnih knjiga, te sukladno s tim mijenjana je i organizacijska strukture. To je djelomično bio povod i za promjene imena od Gospodarsko-šumarskog, do Poljoprivredno-šumarskog (a nakon razdvajanja od šumarskog) u Poljoprivredni, zatim Fakulteta poljoprivrednih znanosti i na kraju do današnjeg naziva Agronomski fakultet sveučilišta u Zagrebu.<br> Prema podacima objavljenim u mono  grafiji tiskanoj u povodu devedeset godišnjice (glavni urednik prof. dr. sc. Edi Malitić), fakultet danas ima dvadeset i osam zavoda. Nabrojimo samo one koji su usko povezani uz zavod za vinogradarstvo i vinarstvo, te zavod za voćarstvo, a to su zavodi za poljoprivrednu botaniku, kemiju, pedologiju, ishranu bilja, oplemenjivanje bilja, genetiku i biometriku, fitopatologiju, herbologiju, poljoprivrednu zoologiju, melioracije, mehanizaciju, informatiku i matematiku, ekonomiku i agrarnu sociologiju, marketing, poljoprivrednu tehnologiju, skladištenje i transport, te upravljanje s poljoprivrednim gospodarstvom. U tijeku postojanja fakultet je promovirao više od 12.000 diplomiranih inženjera, magistara i doktora znanosti. Mnogi od profesora Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu dopisni su ili redoviti članovi uglednih akademija u svijetu, petorica među njima birani su i u redovno članstvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a to su: Mihovil Gračanin, Alois Tavčar, Albert Ogrizek, Ivo Pevalek i [[Maceljski, Milan|Milan Maceljski]].<br>Vidi: [[poljoprivredno školstvo]], [[HSGD]], [[Haulik, Juraj Varaljski (de Váralliya)]], [[Gospodarski list]], [[Köröskeny, Vjekoslav]], [[Agronomski glasnik]], [[Frangeš, Oto]], [[Radić, pl. Ivan]], [[Šerman, Nikola]],[[Licul, Ranko]]
+
je osnovan 26. rujna 1919. (zajedno sa šumarskim) i te iste godine započeo s radom pod imenom Gospodarsko-šumarski, i to kao peti fakultet Sveučilišta u Zagrebu.<br>Riječ gospodarstvo je istoznačnica za veći broj pojmova od kojih spomenimo riječi privreda i ekonomija, a u doba osnutka tog učilišta i davno prije toga pod tom se je riječju uz posjed podrazumijevalo i bogatstvo ostvareno ponajprije obradom tla (tj. bavljenje poljoprivredom – uzgojem bilja i domaćih životinja), što je prema [[fiziokratski pokret|fiziokratskom stajalištu]] „izvor svega bogatstva“.<br>U tijeku svog dugogodišnjeg kontinuiranog obrazovnog i znanstvenog rada, te pružanja stručne pomoći poljoprivrednim proizvođačima i prerađivačima poljoprivrednih proizvoda, te drugim uz agrar vezanim proizvodnjama, fakultet se je razvijao i stjecao ugled u domovini i u svijetu. Na tom putu nailazilo se je na brojne teškoće koje su uspješno savladavane. Od osnutka pa do danas povećavao se je broj suvremeno opremljenih i kadrovski ekipiranih fakultetskih zavoda, stolica (katedra) i kabineta, osnivana su pokusna dobra i drugi objekti, objavljen je velik broj znanstvenih radova i stručnih knjiga, te sukladno s tim mijenjana je i organizacijska strukture. To je djelomično bio povod i za promjene imena od Gospodarsko-šumarskog, do Poljoprivredno-šumarskog (a nakon razdvajanja od šumarskog) u Poljoprivredni, zatim Fakulteta poljoprivrednih znanosti i na kraju do današnjeg naziva Agronomski fakultet sveučilišta u Zagrebu.<br> Prema podacima objavljenim u mono  grafiji tiskanoj u povodu devedeset godišnjice (glavni urednik prof. dr. sc. Edi Malitić ), fakultet danas ima dvadeset i osam zavoda. Nabrojimo samo one koji su usko povezani uz zavod za vinogradarstvo i vinarstvo, te zavod za voćarstvo, a to su zavodi za poljoprivrednu botaniku, kemiju, pedologiju, ishranu bilja, oplemenjivanje bilja, genetiku i biometriku, fitopatologiju, herbologiju, poljoprivrednu zoologiju, melioracije, mehanizaciju, informatiku i matematiku, ekonomiku i agrarnu sociologiju, marketing, poljoprivrednu tehnologiju, skladištenje i transport, te upravljanje s poljoprivrednim gospodarstvom. U tijeku postojanja fakultet je promovirao više od 12.000 diplomiranih inženjera, magistara i doktora znanosti. Mnogi od profesora Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu dopisni su ili redoviti članovi uglednih akademija u svijetu, petorica među njima birani su i u redovno članstvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a to su: Mihovil Gračanin, Alois Tavčar, Albert Ogrizek, Ivo Pevalek i [[Maceljski, Milan|Milan Maceljski]].<br>Vidi: [[poljoprivredno školstvo]], [[HSGD]], [[Haulik, Juraj Varaljski (de Váralliya)]], [[Gospodarski list]], [[Köröskeny, Vjekoslav]], [[Agronomski glasnik]], [[Frangeš, Oto]], [[Radić, pl. Ivan]], [[Šerman, Nikola]], [[Licul, Ranko]]

Inačica od 12:23, 25. siječnja 2012.

je osnovan 26. rujna 1919. (zajedno sa šumarskim) i te iste godine započeo s radom pod imenom Gospodarsko-šumarski, i to kao peti fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
Riječ gospodarstvo je istoznačnica za veći broj pojmova od kojih spomenimo riječi privreda i ekonomija, a u doba osnutka tog učilišta i davno prije toga pod tom se je riječju uz posjed podrazumijevalo i bogatstvo ostvareno ponajprije obradom tla (tj. bavljenje poljoprivredom – uzgojem bilja i domaćih životinja), što je prema fiziokratskom stajalištu „izvor svega bogatstva“.
U tijeku svog dugogodišnjeg kontinuiranog obrazovnog i znanstvenog rada, te pružanja stručne pomoći poljoprivrednim proizvođačima i prerađivačima poljoprivrednih proizvoda, te drugim uz agrar vezanim proizvodnjama, fakultet se je razvijao i stjecao ugled u domovini i u svijetu. Na tom putu nailazilo se je na brojne teškoće koje su uspješno savladavane. Od osnutka pa do danas povećavao se je broj suvremeno opremljenih i kadrovski ekipiranih fakultetskih zavoda, stolica (katedra) i kabineta, osnivana su pokusna dobra i drugi objekti, objavljen je velik broj znanstvenih radova i stručnih knjiga, te sukladno s tim mijenjana je i organizacijska strukture. To je djelomično bio povod i za promjene imena od Gospodarsko-šumarskog, do Poljoprivredno-šumarskog (a nakon razdvajanja od šumarskog) u Poljoprivredni, zatim Fakulteta poljoprivrednih znanosti i na kraju do današnjeg naziva Agronomski fakultet sveučilišta u Zagrebu.
Prema podacima objavljenim u mono grafiji tiskanoj u povodu devedeset godišnjice (glavni urednik prof. dr. sc. Edi Malitić ), fakultet danas ima dvadeset i osam zavoda. Nabrojimo samo one koji su usko povezani uz zavod za vinogradarstvo i vinarstvo, te zavod za voćarstvo, a to su zavodi za poljoprivrednu botaniku, kemiju, pedologiju, ishranu bilja, oplemenjivanje bilja, genetiku i biometriku, fitopatologiju, herbologiju, poljoprivrednu zoologiju, melioracije, mehanizaciju, informatiku i matematiku, ekonomiku i agrarnu sociologiju, marketing, poljoprivrednu tehnologiju, skladištenje i transport, te upravljanje s poljoprivrednim gospodarstvom. U tijeku postojanja fakultet je promovirao više od 12.000 diplomiranih inženjera, magistara i doktora znanosti. Mnogi od profesora Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu dopisni su ili redoviti članovi uglednih akademija u svijetu, petorica među njima birani su i u redovno članstvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a to su: Mihovil Gračanin, Alois Tavčar, Albert Ogrizek, Ivo Pevalek i Milan Maceljski.
Vidi: poljoprivredno školstvo, HSGD, Haulik, Juraj Varaljski (de Váralliya), Gospodarski list, Köröskeny, Vjekoslav, Agronomski glasnik, Frangeš, Oto, Radić, pl. Ivan, Šerman, Nikola, Licul, Ranko

Osobni alati