Vinopedia - riznica znanja o lozi i vinu

žutica vinove loze

Izvor: Vinopedia
(Usporedba među inačicama)
Skoči na: orijentacija, traži
 
Redak 1: Redak 1:
[[Image:Zutica-vinove-loze1.jpg|left|thumb|200px|Jak napad žutice (slike ustupio mr Ivan Mikec, Institut zaštite bilja u poljoprivredi i šumarstvu, Zagreb)]][[Image:Zutica_vinove_loze.jpg|thumb|200px|]](tal. flavescenza dorata još označena kraticom FD, engl. grapevine yellows diseases, slov. trsna rumenica, a žuticu izazvanu fitoplazmama iz skupine stolbur označava se Bois noir ili skraćeno BN), opasna bolest na vinovoj lozi izazvana živim bićima, koja još nisu u dovoljnoj mjeri proučena, a nazivaju se fitoplazmama. Lišće bolesne biljke žuti, uvija se, [[ljetorast|ljetorasti]] ne [[lignifikacija|lignificiraju]] (ne odrvene), stoga u tijeku zimskog mirovanja smrzavaju. U vinorodnim područjima Verone, gdje je visoka koncentracija vinove loze i gdje se proizvode kvalitetna vina iz grožđa sorata trebbiano di soave kako se u okolici Verone naziva sorta [[trebbiano toscano]], [[garganega]], [[chardonnay]] i dr. ova je bolest prvi puta zapažena 1983., a zatim se proširila i na druga područja ove vodeće tal. pokrajine [[Italija|Veneto]], gdje su zbog smanjenja uroda (na nekim područjima i kod nekih [[kultivar|kultivara]] u prosjeku i do 50 %) štete ogromne. [[vektor|Vektori]] (prenosnici) bolesti su [[cvrčci]] (najviše iz podreda Cicadinae i to američki cvrčak Scaphoideus titanus Ball), pa je njihovo uništavanje jedan od načina zaustavljanja širenja ove bolesti. Širenju najviše pridonosi čovjek (zbog nepažnje i neznanja, prenošenjem već bolesnih cijepova), pa se opravdano ističe potreba i važnost stroge kontrole sadnog materijala (molekularnim metodama i dr. suvremenim postupcima). Zasad patogen nije uzgojen u čistom stanju, pa i zbog toga nema odgovora na mnoga pitanja. Zna se da loza oboljela od žutice vinove loze ne može ozdraviti, već se nakon dvije do tri godine suši i propada, kao i da je ova bolest već stigla i u naša vinogorja: [[Istra]], sjeverozapadna Hrvatska - [[Plešivica]], ([[Zagorje-Međimurje]]), [[Slavonija]], pa sve to upućuje na potrebu pojačanih mjera sprječavanja njenog daljeg širenja, ali i aktivnosti koje bi mogle odgovoriti na pitanja na koja zasad nemamo odgovora.<br>
+
[[Image:Zutica-vinove-loze1.jpg|left|thumb|200px|Jak napad žutice (slike ustupio mr Ivan Mikec, Institut zaštite bilja u poljoprivredi i šumarstvu, Zagreb)]][[Image:Zutica_vinove_loze.jpg|thumb|200px|]](tal. flavescenza dorata još označena kraticom FD, engl. grapevine yellows diseases, slov. trsna rumenica, a žuticu izazvanu fitoplazmama iz skupine stolbur označava se Bois noir ili skraćeno BN), opasna bolest na vinovoj lozi izazvana živim bićima, koja još nisu u dovoljnoj mjeri proučena, a nazivaju se fitoplazmama. Lišće bolesne biljke žuti, uvija se, [[ljetorast|ljetorasti]] ne [[lignifikacija|lignificiraju]] (ne odrvene), stoga u tijeku zimskog mirovanja smrzavaju. U vinorodnim područjima Verone, gdje je visoka koncentracija vinove loze i gdje se proizvode kvalitetna vina iz grožđa sorata trebbiano di soave kako se u okolici Verone naziva sorta [[trebbiano toscano]], [[garganega]], [[chardonnay]] i dr. ova je bolest prvi puta zapažena 1983., a zatim se proširila i na druga područja ove vodeće tal. pokrajine [[Italija|Veneto]], gdje su zbog smanjenja uroda (na nekim područjima i kod nekih [[kultivar|kultivara]] u prosjeku i do 50 %) štete ogromne. [[vektor|Vektori]] (prenosnici) bolesti su [[cvrčci]] (najviše iz podreda Cicadinae i to američki cvrčak Scaphoideus titanus Ball), pa je njihovo uništavanje jedan od načina zaustavljanja širenja ove bolesti. Širenju najviše pridonosi čovjek (zbog nepažnje i neznanja, prenošenjem već bolesnih cijepova), pa se opravdano ističe potreba i važnost stroge kontrole sadnog materijala (molekularnim metodama i dr. suvremenim postupcima). Zasad patogen nije uzgojen u čistom stanju, pa i zbog toga nema odgovora na mnoga pitanja. Zna se da loza oboljela od žutice vinove loze ne može ozdraviti, već se nakon dvije do tri godine suši i propada, kao i da je ova bolest već stigla i u naša vinogorja: [[Istra]], sjeverozapadna Hrvatska - ([[Plešivica]], [[Zagorje-Međimurje]]), [[Slavonija]], pa sve to upućuje na potrebu pojačanih mjera sprječavanja njenog daljeg širenja, ali i aktivnosti koje bi mogle odgovoriti na pitanja na koja zasad nemamo odgovora.<br>
 
Vidi: [[fitoplazme|fitoplazma]], [[virusi]].
 
Vidi: [[fitoplazme|fitoplazma]], [[virusi]].

Trenutačna izmjena od 15:55, 24. rujna 2013.

Jak napad žutice (slike ustupio mr Ivan Mikec, Institut zaštite bilja u poljoprivredi i šumarstvu, Zagreb)
Zutica vinove loze.jpg
(tal. flavescenza dorata još označena kraticom FD, engl. grapevine yellows diseases, slov. trsna rumenica, a žuticu izazvanu fitoplazmama iz skupine stolbur označava se Bois noir ili skraćeno BN), opasna bolest na vinovoj lozi izazvana živim bićima, koja još nisu u dovoljnoj mjeri proučena, a nazivaju se fitoplazmama. Lišće bolesne biljke žuti, uvija se, ljetorasti ne lignificiraju (ne odrvene), stoga u tijeku zimskog mirovanja smrzavaju. U vinorodnim područjima Verone, gdje je visoka koncentracija vinove loze i gdje se proizvode kvalitetna vina iz grožđa sorata trebbiano di soave kako se u okolici Verone naziva sorta trebbiano toscano, garganega, chardonnay i dr. ova je bolest prvi puta zapažena 1983., a zatim se proširila i na druga područja ove vodeće tal. pokrajine Veneto, gdje su zbog smanjenja uroda (na nekim područjima i kod nekih kultivara u prosjeku i do 50 %) štete ogromne. Vektori (prenosnici) bolesti su cvrčci (najviše iz podreda Cicadinae i to američki cvrčak Scaphoideus titanus Ball), pa je njihovo uništavanje jedan od načina zaustavljanja širenja ove bolesti. Širenju najviše pridonosi čovjek (zbog nepažnje i neznanja, prenošenjem već bolesnih cijepova), pa se opravdano ističe potreba i važnost stroge kontrole sadnog materijala (molekularnim metodama i dr. suvremenim postupcima). Zasad patogen nije uzgojen u čistom stanju, pa i zbog toga nema odgovora na mnoga pitanja. Zna se da loza oboljela od žutice vinove loze ne može ozdraviti, već se nakon dvije do tri godine suši i propada, kao i da je ova bolest već stigla i u naša vinogorja: Istra, sjeverozapadna Hrvatska - (Plešivica, Zagorje-Međimurje), Slavonija, pa sve to upućuje na potrebu pojačanih mjera sprječavanja njenog daljeg širenja, ali i aktivnosti koje bi mogle odgovoriti na pitanja na koja zasad nemamo odgovora.

Vidi: fitoplazma, virusi.

Osobni alati